• Cernik 2020.
  • 03.03.2020. 12:00
  • Brodsko-posavska, Cernik

Iz Cernika diljem Europe, razmijenjene tisuće plemki i sjemenja starih sorti voća i povrća

Cerničani su izrazili zadovoljstvo što razmjena koja okuplja zaljubljenike u stare sorte voća i povrća prerasta u značajnu manifestaciju po kojoj postaju prepoznatljivi i izvan granica Hrvatske. Kažu da treba još više poraditi na očuvanju tog bogatstva biološke raznolikosti i genetskog materijala. 

Foto: Danijel Ciprić
  • 642
  • 452
  • 0

Hrvatski dom u Cerniku u kojemu se održavala ovogodišnja razmjena plemki starih sorti voća i sjemenja starih sorti povrća, ljekovitog i začinskog bilja bio je u subotu dupke pun. Na poticaj Facebook grupe "Sačuvajmo stare sorte jabuka“ koja okuplja više od 8 tisuća članova na ovoj manifestaciji okupio se veliki broj zaljubljenika u stare sorte. Cernik je za kratko vrijeme, za svega nekoliko godina, po ovoj manifestaciji postao prepoznatljiv čak i izvan granica Hrvatske jer na nju dolaze i voćari i povrtlari iz Austrije, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Nizozemske... 

A sve je počelo spontano i skromno prije pet godina kada su članice novogradiške Udruge Živa Zemlja zajedno s tamošnjom Udrugom vinogradara i voćara organizirale prvu manju razmjenu sjemenja povrća, začinskog i ljekovitog bilja. Već sljedeće godine zaljubljenik i kolekcionar u stare sorte Petar Gogić iz Bukovice predložio je razmjenu plemki starih sorti voća, što su 2018. godine prihvatili čuvari starih sorti i kolekcionari diljem Hrvatske šire. 

Širimo stare sorte pogodne za ekološki uzgoj

Kao zanimljivu i korisnu ideju očuvanja i širenja tradicijskih sorti voća i povrća akciju su podržali i Ministarstvo poljoprivrede, Brodsko-posavska županija, Lokalna akcijska grupa Zapadna Slavonija iz Nove Gradiške i OPG Hudolin iz Dragalića. 

"Kada smo pokrenuli razmjenu u Cerniku, nitko tada nije ni slutio koliko će ona u međuvremenu privući čuvara starih sorti voća i povrća. Oduševljena sam brojem sudionika i posjetitelja i njihovim interesom da sadnjom i sjetvom širimo stare sorte pogodne za ekološki uzgoj“, kaže Mirjana Latinović, jedna od inicijatorica razmjene. 

Zakljubljenici u stare sorte izložili su i razmijenili brojne plemke

"Jako sam iznenađen koliko se ovdje okupilo zaljubljenika u stare sorte. Ovo je zaista masovno druženje, rekao bih čak jedna histerija. Ja danas praktički uživam ovdje“, rekao nam je Rudolf Pelegrin, vlasnik istoimenog OPG-a iz Svetog Ivana Zeline čija se obitelj više od dvadeset godina bave uzgojem starih sorti  povrća i voća. Kaže da nam sjeme starih sorti stvara samostalnost, možemo ga sijati svake godine, ne ovisimo o industrijskim hibridima. Pereglini su puno sjemena povrća donirali Nacionalnoj banci biljnih gena povrtnih kultura  sjemena u Križevcima.   

"Ove godine bila je velika potražnja za plemkama jabuka i krušaka. Na mojem štandu bila je navala za kruškom krupnom lubeničarkom. Žao mi je što zbog gužve koja je vladala cijelo vrijeme razmjene nisam stigao obići druge štandove i voćare i povrtlare koje sam želio upoznati. Uglavnom, zadovoljan sam što se u Cerniku okupilo toliko ljudi“, kaže Petar Gogić.     

Uz Ivicu Kadića koji živi i radi u Njemačkoj i koji otpočetka razmjenjuje plemke starih sortoti jabuka i krušaka, ove godine po prvi put u Cerniku bio je i Žarko Jorgovanović, koji živi i radi u Austriji. "Živim u pokrajini Burgenland gdje su pogodni uvjeti za voćarstvo i gdje se njeguje tradicija uzgoja starih sorti voća čak u nekim velikim parkovima. U Austriji sam kupio pola hektara zemlje i posadio oko 200 sadnica starih sorti, a sa velikim zanimanjem došao sam u Cernik gdje sam dijelio plemke starih austrijskih sorti“, kaže Žarko, veliki zaljubljenik u prirodu. 

Očuvanje tradicijskih sorti i biološke raznolikosti

S mnogo ljubavi u stare sorte pričali su i njihovi čuvari iz Kutine, Gradišta, Zagreba, Nove Gradiške, Gorica, Cernika, Našica, Vinkovaca, Dragalića, Garešnice, Brestovca, Baranjskog Petrovog Sela, Brčina, Podgorača, Adžamovaca, Zelčina, Slavonskog Broda, Lipovljana, Požege, Čakovca, Čaglina, Divoševaca, Kaptola, Petrinje, Tovarnika i drugih mjesta u Hrvatskoj, ali i iz Valjeva i Sombora u Srbiji. 

Ovu manifestaciju pohvalili su Božica Papeš Mokos iz Zagreba koja se već 25 godina godinama bavi očuvanjem očuvanje sjemena starih sorti, Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekološklih proizvođača koja okuplja 11 ekoloških udruga iz Hrvatske i profesor Vehid Ibraković iz slavonskobrodske Srednje škole Matije Antuna Relkovića. Istaknuli su važnost očuvanja tog povijesnog, prirodnog i kulturnog blaga zbog biološke raznolikosti, genetskih potencijala i mogućnosti uzgoja po ekološkim načelima, zbog njihove otpornosti na bolesti i štetnike i veće prilagodbe na klimatske promjene. 

Cernik prerasta u značajnu manifestaciju

Brodsko-posavski župan Danijel Marušić, koji je otvorio razmjenu plemki starih sorti voća i sjemenja povrća u Cerniku, istaknuo je da Županija daje punu potporu organizacije jedne ovakve u Hrvatskoj jedinstvene manifestacije koja doprinosi očuvanju tradicijskih sorti i biološke raznolikosti. 

Zanimljiva predavanja

I glavni organizatori Vitomir Žakić, načelnik općne Cernik i Zvonko Živković, predsjednik tamošnje Udruge vinogradara i voćara izrazili su zadovoljstvo što okupljanje zaljubljenika u stare sorte i razmjena prerastaju u značajnu manifestaciju po kojoj Cerničani postaju prepoznatljivi i izvan granica Hrvatske. Kažu da treba još više poraditi na očuvanju tog bogatstva biološke raznolikosti i genetskog materijala. 

U sklopu ovogodišnje razmjene održana su i tri zanimljiva predavanja. Dr.sc. Zoran Keserović s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu govorio je o podlogama, sortama i suvremenom uzgoju marelice, a mr.sc. Dominik Vuković iz Poljoprivrednog instituta Osijek o suvremenom uzgoju šljive. Mr.sc. Višnja Šimunović iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede govorila je o važnosti travnjačkih (ekstenzivnih) voćnjaka u očuvanju autohtonih (starih) vrsta i sorti voća. 


Fotoprilog


Tagovi

Cernik Razmjena plemki Razmjena sjemena Stare sorte Tardicijske sorte


Autor

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pozdrav svima ;)