• Mikrobiološki pripravci
  • 21.09.2021. 15:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

InoBioTeh: Kako do većih prinosa uz manje pesticida i gnojiva?

Uvodna konferencija projekta "InoBioTeh - Primjena inovativnih bioloških pripravaka u održivim tehnologijama biljne proizvodnje" održana je danas na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek.

Foto: Depositphotos/wakr10
  • 562
  • 137
  • 0

Razvoj novih mikrobioloških pripravaka za očuvanje plodnosti tla i povećanje prinosa, cilj je novog projekta "InoBioTeh - Primjena inovativnih bioloških pripravaka u održivim tehnologijama biljne proizvodnje" Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek u suradnji s Osatina grupom d.o.o.

"Osmišljen je s ciljem da reduciramo potrošnju i aplikaciju mineralnih gnojiva i pesticida u ekosustav tako da pokušamo povećati plodnost tla mobilizacijom hranjiva koja već jesu u tlu. Tu će nam pomoći upravo mikroorganizmi jer donose energiju koju bi inače potrošili u tvornicama za proizvodnju kemijskih sredstava“, pojasnio je prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, voditelj projekta.

Pokusi u tijeku

Projekt traje do 2023. godine, a kako kaže Lončarić, nadaju se da će u tom periodu dobiti neke nove mikrobiološke pripravke. 

Pokusi se provode, a trenutno završavaju onaj s kukuruzom. Svake će se godine uz one na kukuruzu provoditi i na pšenici, suncokretu, kupusu, cvjetači, brokuli te u staklenicima na salatnom krastavcu i rajčici. 

Dio tima iz agroekologije koji se bavi mikrobiologijom pripremat će različite pripravke, posebno kombinirane za svaki od navedenih usjeva. 

"Imamo široku paletu proizvoda koju možemo dovesti do neke granice patentibilnosti, prijave i kasnije proizvodnje“, naglašava profesor dodajući kako je veličina jednog pokušališta na svakom ratarskom usjevu 6,4 hektara.

prof. dr. sc. Zdenko Lončarić voditelj projekta

"To su ogromni proizvodni pokusi kojima želimo utvrditi utjecaj na plodnost tla prije i nakon ispitivanja, prinose, njihovu kvalitetu i iznošenje hranjiva. Imamo reduciranu gnojidbu kojom želimo dokazati da u tim uvjetima pripravci imaju pozitivan učinak“, objasnio je. 

Cilj je razviti druge biopreparate

Jedna od članica tima na projektu je i prof. dr. sc. Suzana Kristek s osječkog FAZOS-a koja se više od 30 godina bavi proučavanjem mikrobioloških pripravaka. 

Kako tvrdi, Hrvatska je mala zemlja i ne može konkurirati s konvencionalnom proizvodnjom, s ratarskim i industrijskim kulturama, stoga mora proizvoditi visoko profitabilne poput voća i povrća s naglaskom na ekološki vid proizvodnje. 

Na konferenciji se osvrnula i na sve veću zabranu pesticida. Prema njezinom mišljenju veliki problem je smanjivanje aktivne tvari kod dopuštenih jer nemaju više dovoljno dobro djelovanje i štetnik odnosno bolest razvija rezistentnost. "Zato ove godine imamo puno više bolesti i insekata“, napomenula je profesorica. 

Kako pojašnjava, danas je najveći problem što naši poljoprivrednici u priličnoj mjeri nisu upućeni u nove pripravke i novije tehnologije proizvodnje, a tu je, naglasila je Kristek, prvenstveno kriva struka, a jednim dijelom i oni sami jer ne pokazuju interes.

"Cilj je razviti i druge biopreparate u različitim oblicima koji će se moći koristiti i na 100, 200 hektara, ali i u plastenicima i staklenicima“, zaključila je. 

Kao što je već bilo rečeno, partner projekta je Osatina grupa d.o.o., a na održanoj konferenciji riječ su imale i zaposlenice tvrtke Melani Abadžić i Marina Jakšić Katalenić koje ujedno rade i na projektu. One su održale prezentaciju o primjeni mikrobioloških pripravaka u uzgoju povrća. 

U Osatini bio preparate primjenjuju u staklenicima, saznali smo

"Osatina je odlučila sudjelovati u projektu jer smo željeli povećati korištenje bioloških preparata u samoj proizvodnji“, kazala je Abadžić. 

Dodala je kako tvrtka ima iskustva s takvim preparatima, primjenjuju ih u staklenicima jer imaju višestruka povoljna djelovanja kako na biljke tako i na tlo i smanjenje zagađenja. 

Lončarić: Biopreparati su naša budućnost

Bojazan od strane poljoprivrednika kako takvi proizvodi nisu učinkoviti nije strana, no profesor Lončarić kaže kako tehnologije, prakse, višegodišnja istraživanja kao i sama proizvodnja govore sasvim suprotno, odnosno pokazali su se jako učinkovitima.

"Ovakav način uzgoja naša je budućnost. Gdje god da se okrenemo uvijek se pitamo o isplativosti proizvodnje, a onda uz to i o kvaliteti hrane koju konzumiramo i zaštiti okoliša“, rekao je Lončarić te dodao kako danas, ako imamo tlo čije je područje profita vrlo usko, lako možemo izgubiti uložena sredstva. No, ako povećamo plodnost i uspješnost svoje tehnologije imat ćemo široko područje profita gdje ćemo uvijek i uz neke stresne uvjete biti u plusu.

"Naš zadatak je pomoći proizvođačima da na što jeftiniji i prihvatljiviji ekološki, ekonomski i održivi način apliciraju sredstva u tlo i ekosustav. Mikroorganizmi koje koristimo, dakako, nisu štetni“, poručio je voditelj projekta. 

Inače, InoBioTEh sufinanciran je sredstvima Europske unije, iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u iznosu od 5.288.108,52 kuna, a ukupna mu je vrijednost 7.982.421,14 kuna.

Uvodna konferencija održana u manjem broju zbog Covid mjera

Projekt predviđa umrežavanje s inozemnim istraživačkim institucijama koje djeluju u područjima mikrobioloških analiza i proizvodnje pripravaka, fizikalnih i agrokemijskih analiza tla te analiza supstrata i medija za uzgoj povrća. 

S ciljem povećanja patentne aktivnosti u Hrvatskoj održat će se radionica "Intelektualno vlasništvo", namijenjena prvenstveno edukaciji djelatnika prijavitelja i partnera, ali i široj poslovnoj zajednici.


Tagovi

FAZOS Uvodna konferencija Projekt InoBioTeh Mikrobiološki pripravci Osatina grupa d.o.o. Zdenko Lončarić Suzana Kristek Melani Abadžić Marina Jakšić Katalenić


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kod braće Belci berba u tijeku..