Hrana i (dez)informacije: Što potrošači znaju, a što misle da znaju?

Dok milijuni ljudi diljem svijeta i dalje gladuju, oko 1,3 milijarde tona hrane u svijetu svake godine završi u otpadu. Prema posljednjim rezultatima Eurostata (2024.), samo u Republici Hrvatskoj godišnje se baci gotovo 280 tisuća tona, a najvećim dijelom taj otpad nastaje u kućanstvu (76 %), objavila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Dodaju kako na godišnjoj razini svaki Hrvat baci oko 72 kg, dok svaki Europljanin baci 132 kg hrane u prosjeku. Riječ je o globalnom problemu s golemim posljedicama za okoliš, gospodarstvo i društvo. Gubitak ne podrazumijeva samo bačene obroke, već i rasipanje resursa potrebnih za njezinu proizvodnju vode, zemljišta, energije i ljudskog rada.

Konferencija u Osijeku

"Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pokazuju da čak deset posto dostupne hrane u Europskoj uniji završi kao otpad", naglašavaju te nastavljaju kako u svijetu koji se suočava s klimatskim promjenama, iscrpljenim prirodnim resursima i sve izraženijim socijalnim nejednakostima, bacanje više nije zanemariv propust, već ozbiljna prijetnja održivosti.

Foodcooltour: Osijek domaćin konferencije o sigurnosti hrane i održivosti proizvodnje

Ovo je samo jedna od tema o kojima će se razgovarati na konferenciji Foodcooltour, koja će se 7. i 8. svibnja 2025. godine održati u Osijeku. Okupit će, poručuju iz HAPIH-a, vodeće stručnjake iz nacionalnih, europskih i svjetskih institucija koji će kroz dva dana rasprava, predavanja i susreta otvoriti ključna pitanja vezana uz sigurnost, poljoprivredu i proizvodnju hrane, nove prehrambene trendove i izazove koje donosi budućnost.

Od otpada do inovacija i sigurnosti

Na konferenciji će se, pojašnjavaju, raspravljati i o prehrambenoj sigurnosti u uvjetima učestalih geopolitičkih previranja te pokušati naći odgovore na pitanja kako očuvati dostupnost sigurne hrane u okolnostima političkih previranja i sukoba, nestabilnih trgovinskih politika i negativnog utjecaja klimatskih promjena. Hrvatska proizvodi samo 67 posto potreba tržišta te će stručnjaci iz Europskog parlamenta, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, stručnih i znanstvenih institucija te prehrambene industrije raspravljati o tome kako osigurati stabilnost prehrambenih sustava u vremenima krize.

"Na konferenciji će biti riječi i o rastućem tržištu dodataka prehrani, koje na globalnoj i nacionalnoj razini bilježi snažan uzlet", kažu. Dodali su da Ministarstvo zdravstva godišnje zaprimi i do 1.100 zahtjeva za registraciju tih novih dodataka dok je njihov broj u posljednjih pet godina porastao za 30 % stoga ovo tržište otvara brojna pitanja o kvaliteti, sigurnosti i regulaciji proizvoda koje potrošači sve češće uključuju u svoju svakodnevnu prehranu.

"Je li gluten otrovan, a margarin štetan?", "Mogu li plastične posude s oznakom "sigurno za mikrovalnu pećnicu" otpuštati mikroplastiku?" - u panelu pod nazivom "Kome vjerovati? Food facts vs fake news", sudionici će pokušati dati odgovore na pitanja kako prepoznati znanstveno utemeljene informacije u odnosu na one koje to nisu, a kojima smo svakodnevno izloženi, kako se nositi s lažnim vijestima te kako vratiti povjerenje potrošača u prehrambeni sustav.

Bit će riječi i o "novoj hrani"

Konferencija donosi i izuzetno zanimljive rasprave o greenwashingu, odnosno zavaravajućim marketinškim praksama u prehrambenoj industriji kojima se nastoji prikazati proizvode ekološki prihvatljivijim nego što doista jesu. Bit će govora i o "novoj hrani", odnosno kategoriji u koju pripadaju novi izvori hrane poput kukaca, chia sjemenki ili zrna kvinoje, ali i proizvodi koji su proizvedeni ili obrađeni inovativnim tehnološkim postupcima poput tretiranja ultraljubičastim svjetlom alternative čokoladi kakvu danas poznajemo, a čija je budućnost ugrožena zbog sve manjih uroda kakaovca. Govorit će se i o važnosti dizajna ambalaže u prehrambenoj industriji i s marketinškog, ali i s aspekta novih europskih regulativa vezanih za očuvanje okoliša kao i o utjecaju oglašavanja brze hrane na promjene prehrambenih navika, posebice mladih.

Konferencija se ne ograničava samo na stručna izlaganja - posjetitelji će u sklopu nje moći pogledati i dokumentarne filmove koji se iz raznih aspekata bave temom hrane, poput The Perfect Meal i Plastic Fantastic, a večeri su rezervirane za druženja i umrežavanja uz koncerte Nine Badrić i Matije Cveka.

Dijelimo 5x2 ulaznice!

Agroklub vam, u suradnji s HAPIH-om, za ovu konferenciju dijeli besplatne ulaznice. Sve što trebate je ispuniti kratki prijavni obrazac ispod, nakon čega ćemo nagraditi 5 najsretnijih čitatelja s po dvije ulaznice! Prijave traju do ponedjeljka, 5. svibnja do 12 sati, nakon čega ćemo izvući dobitnike.

Sretne dobitnike obavijestit ćemo putem ostavljenih e-mail adresa, a za ulaz trebat će im osobna iskaznica koju će pokazati na info pultu na ulazu u koncertnu dvoranu „Franjo Krežma” u Osijeku. Napomena: Osvojena ulaznica vrijedi za oba dana trajanja konferencije, za sve panele i popratne sadržaje (koncert Nine Badrić i Matije Cveka).Foodcooltour konferenciju organiziraju Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Grad Osijek i DD produkcija, uz podršku Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Europske komisije (EK) i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Pokrovitelji konferencije su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Osječko-baranjska županija. Komunikacijski partner konferencije je agencija Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri.

Sve informacije o konferenciji, uključujući program i link na prijave, dostupne su na web stranici HAPIH-a.