• Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša
  • 06.06.2016. 19:30

HR poljoprivreda još uvijek ima šanse za naprijed

Nemojmo misliti da će mehanizacija riješiti problem poljoprivrede u Hrvatskoj. Organizacije i udruživanje su puno važnije od toga.

  • 2.343
  • 351
  • 0

U organizaciji dvojetjednika Glasa Slavonije za poljoprivredu Agroglasa, u Vukovaru se od 6. do 8. lipnja održava 9. međunarodni stručno-znanstveni skup "Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša" na kojem je, pored niza stručnjaka i znanstvenika, jedno od predavanja, na temu inovativnih tehnologija, održao i ministar poljoprivrede Davor Romić koji tom prigodom nije propustio priliku da se ne osvrne i na sadašnje stanje u hrvatskoj poljoprivredi.

"Gdje smo danas i kamo trebamo ići? Uvijek sam govorio i sada kažem kako su temelji hrvatske poljoprivrede na obiteljskim gospodarstvima koja moraju biti sponom između velikih i malih, a potom se svi moraju umrežiti s prehrambenom industrijom koja je jedna od navitalnijih hrvatskih industrija", kazao je ministar Davor Romić ustvrdivši kako je nažalost hrvatska poljoprivreda prošlih godina propustila napraviti tehnološki i stručni iskorak. Za sadašnje probleme optužio je neorganiziranost i hrvatski jal.

Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša

Šansa za mlade poljoprivrednike

"Program ruralnog razvoja velika je šansa za hrvatsku poljoprivredu, ali samo pod uvjetom da bude usmjeren tamo gdje će dati najveće efekte. Nemojmo misliti da će mehanizacija riješiti problem poljoprivrede u Hrvatskoj. Organizacije i udruživanje su puno važnije od toga. Proizvođačke organizacije kao one koje funkcioniraju u Italiji, Njemačkoj, Francuskoj i drugim zemljama su ono što nama treba. Međutim, da bi do toga došli morat ćemo preskočiti hrvatski jal. Bolja organizacija, zajednički cilj mogu poljoprivrednu proizvodnju izvući i u to sam uvjeren", ocijenio je.

Napomenuo je kako je prolazeći pored slavonskih polja na na mnogima uoči vodu koja leži. "Nekada nije voda ležala na njivama, a danas leži. Nekada je poljoprivrednik izvukao brazdu i odvukao vodu, a danas se ni to ne radi. Znači ni tehnološki, ni stručno, ni temeljno nismo napravili iskorak i iz toga razloga smo tamo gdje jesmo", ocijenio je poručivši kako se u domaćim klaonicama trebaju klati domaće svinje.

Mali bi trebali biti veći

"Pogledajte samo u Koprivničko-križevačkoj županij. Gdje su nestali oni silni prerađivački pogoni? Gdje je Danica, klaonice gdje su bile? Međutim, nemojmo samo o crnim scenarijima. Donio sam odluku da ukupno 366 mladih poljoprivrednih proizvođača koji su se natjecali za mjere iz Programa ruralnog razvoja dobiju po 50.000 eura da bi krenuli u poljoprivrednu proizvodnju sa budućim inovativnim tehnologijama koje bi razvijale ruralni prostor u Republici Hrvatskoj.

Željko Kraljičak

Isto tako sam lagano donio i odluku da 1.150 mladih poljoprivrednih proizvođača dobiju po, do 15.000 eura, kako bi pokrenuli poljopirvrednu proizvodnju. Ukupno 34,5 milijuna eura do kraja godine bit će uloženo u ruralni prostor samo iz ove dvije mjere. Dakle, mali bi tebali biti veći", poručio je ministar Davor Romić.

Pokazatelji uspješnosti u poljoprivredi nisu dobri

Da je, ne pet do 12, nego 12 i pet za hrvatsku poljoprivredu, upozorio je i osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak ocijenivši značajnim primjenu znanja u poljoprivredi upozorivši međutim kako u znanju nije baš sve.

"Naši pokazatelji uspješnosti poljoprivrede u zadnjih 20 godina nisu dobri. Hrvatska ima prirodne resurse i znanstvene institucije koje imaju potrebno znanje. Čak, sada imamo i novac iz EU fondova, ali pitanje je imamo li mehanizme koji su trebali osigurati uvjete da proizvodnja domaće hrane završi na domaćem tržištu.

Nama je važno imati preciznu i pametnu poljoprivredu. Danas nažalost u Hrvatskoj imamo na godišnjoj proizvodnji po pojedinim kulturama ispod 50% genetskog potencijala. Ako neka sorta pšenice u testnom razdoblju da prinose od 10 tona po hektaru, kako je moguće da na njivama ostvarujemo prinos od 4 tone po hektaru", zapitao se Kraljičak.

Prema mišljenju vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića, Hrvatskoj je pod hitno potrebna sveobuhvatna vizija razvoja i smjernice u kom pravcu treba ići. "Čemu nam hrastovi stari, ako naša sela umiru? Čemu polja ako na njima sutra neće imati tko raditi jer nam mladi i školovani odlaze", zapitao je Galić.

Davor Romić

Bez novih tehnologija nema napretka

"Ukoliko ne primjenjujemo nove tehnologije ne možemo postati konkurentni niti s jednim proizvodom. A jedna od novih tehnologija je i navodnjavanje", mišljenja je akademik Franjo Tomić koji je zajedno s Dragutinom Petošićem izlagao na temu stanja poljoprivrednih površina i melioracijskih sustava u RH. Prema njegovom mišljenju, uređenje poljoprivrednih površina i reguliranje suvišnih voda su temelji za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju.

"Od 2005. godine imamo plan navodnjavanja i po njemu bi do 2020. godine trebali navodnjavati 650.000 hektara. Ovdje u istočnoj Hrvatskoj imamo čak 408.000 poljoprivrednih površina povoljnih za navodnjavanje, a navodnjavamo svega 1,4% obradiivh povšrina ili 18.000 hektara i to je velika razlika", poručio je akademik Tomić.

Profesor agroklimatologije na Poljoprivrdnom fakutetu Sveučilišta u Osijeku Danijel Jug izrazio je posebice veliko zadovoljstvo što je stručnom skupu nazočan velik broj studenata osječkog Poljoprivrednog fakultata poručivši im da dobro upamte ono što će čuti na skupu kako bi na taj način upotpunili teorijsko znanje stečeno na predavanjima.

U ime Glasa Slavonije, sudionike skupa pozdravio je član Uprave Marijan Beljan ocijenivši kako je održavanje ovakvog skupa doprinos pokušaju da se iznađe pravilan smjer izlaska iz poteškoća u kojima se nalazi hrvatska poljoprivreda, a koje, kako je ocijenio, ozbiljno prijete urušavanju hrvatskog sela i domaćih poljoprivrednih proizvođača.


Fotoprilog


Tagovi

Agroglas Glas Slavonije Znanstveno Stručni Skup Znanje Primjena Poljoprivreda Napredak Nove Tehnologije Vukovar Osijek Poljoprivredni fakultet Marijan Beljan Davor Romić Ministar Božo Galić Danijel Jug Željko Kraljičak Navodnjavanje P


Autor

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi