Već 19. međunarodni kongres "Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo" održat će se ove godine. O važnosti sjemena razgovarali smo s doc. dr. sc. Josipom Haramijom, predsjednikom Hrvatskog agronomskog društva, organizatora kongresa.
Od 10. do 13. studenoga 2026. godine u Opatiji će se održati već 19. međunarodni kongres "Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo", koji će okupiti stručnjake, znanstvenike, proizvođače i druge sudionike iz područja biljne proizvodnje. O važnosti skupa, ali i izazovima koji očekuju hrvatsku poljoprivredu, razgovarali smo s doc. dr. sc. Josipom Haramijom, predsjednikom Hrvatskog agronomskog društva, organizatora kongresa.
Ovogodišnji kongres, ističe, bit će posvećen temama koje su sve važnije za poljoprivredu suočenu s klimatskim promjenama, promjenama na tržištu i potrebom za većom prehrambenom sigurnošću.
U središtu programa su klimatski pametno oplemenjivanje, sjemenarstvo i rasadničarstvo, zatim sjeme kao temelj prehrambene sigurnosti i zelene tranzicije, kao i genetika, tehnologija i bioraznolikost za poljoprivredu budućnosti.
Tri su glavne teme 19. međunarodnog kongresa "Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo"
Naglašava, upravo su kvalitetno sjeme i sadni materijal jedan od ključnih preduvjeta za stabilnu i konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju, a uporaba certificiranog sjemena predstavlja temeljnu pretpostavku stabilne, sigurne i konkurentne poljoprivredne proizvodnje.
"Certificirano sjeme jamči sortnu autentičnost, visoku klijavost i zdravstvenu ispravnost te sprječava širenje karantenskih štetnih organizama i rizik neovlaštene prisutnosti genetski modificiranih organizama", napominje.
Kako navodi predsjednik Hrvatskog agronomskog društva, glavne prednosti korištenja takvog sjemena su vrhunska kvaliteta i biološka svojstva, zatim zdravstvena ispravnost i zaštita usjeva, te financijske i ekonomske koristi.
"Uporaba certificiranog sjemena nije samo pitanje prinosa, već i zdravstvene sigurnosti usjeva, očuvanja sortnih svojstava te smanjenja proizvodnih rizika. Njegovom kupnjom dobivate jamstvo da ćete na parceli imati točno odabranu sortu s njenim punim potencijalom za prinos", objašnjava dodajući da takvo sjeme prolazi rigorozne kontrole i laboratorijska ispitivanja kojima se osiguravaju njegova sortna autentičnost, klijavost, zdravstvena ispravnost i čistoća.
"Takav sustav istodobno smanjuje mogućnost širenja biljnih bolesti, a također se kontrolira na prisutnost primjesa, uključujući korovne vrste što sve pridonosi sigurnijoj poljoprivrednoj proizvodnji", kaže Haramija upozoravajući da poseban problem predstavlja korištenje vlastitog, nedorađenog sjemena, kolokvijalno nazvanog "tavanuša". Takvo ne pruža istu razinu kontrole kakvu pruža certificirani sjemenski materijal. Štoviše, sjetva nedorađenog sjemena pogoduje širenju opasnih biljnih bolesti poput smrdljive snijeti.
Dodaje i da kod certificiranog sjemena proizvođač zna koju sortu sije i može računati na njezina deklarirana biološka svojstva. Visoka klijavost i energija nicanja omogućuju ujednačeniji sklop biljaka, što je važno za ostvarivanje stabilnog prinosa.
Posebno je važno, naglašava, očuvanje i jačanje domaće sjemenske proizvodnje koja osigurava stabilnost opskrbe, razvoj novog sortimenta prilagođenog domaćim agroekološkim uvjetima te doprinosi prehrambenoj neovisnosti Republike Hrvatske.
"Temelj stabilne, produktivne i konkurentne voćarske i vinogradarske proizvodnje jest kvalitetan, sortno autentičan i zdravstveno ispravan sadni materijal", podcrtava naš sugovornik.
"Sjeme je početak svake biljne proizvodnje. Ako želimo imati stabilnu i konkurentnu poljoprivredu, moramo voditi računa o kvaliteti genetskog materijala kojim raspolažemo, ali i o tome koliko smo sposobni sami osigurati sjeme za vlastitu proizvodnju", poruka je koju uoči kongresa ističu iz Hrvatskog agronomskog društva.
Upravo će odnos genetike, tehnologije i bioraznolikosti biti jedna od tema kongresa, s pogledom prema poljoprivredi koja se mora prilagođavati novim klimatskim i proizvodnim uvjetima.
Za dugoročno uspješnu proizvodnju presudno je da sadnice budu sortno autentične i zdravstveno ispravne, jer pogrešan ili nekvalitetan sadni materijal može imati posljedice tijekom cijelog proizvodnog vijeka nasada.
Zbog toga se sve više naglašava potreba korištenja certificiranih kategorija sadnog materijala čiji je cilj osigurati kvalitetnije nasade, povećati produktivnost i kakvoću proizvodnje te smanjiti proizvodne i tržišne rizike.
Važnost korištenja certificiranog materijala prepoznata je i kroz sustav javnih potpora. Haramija podsjeća da je Vlada Republike Hrvatske donijela Program potpore sjetvi certificiranog sjemena i sadnji certificiranih sadnica za razdoblje 2026.–2030. godine, kojim se nastoji potaknuti veća uporaba certificiranog sjemena, među ostalim soje i strnih žitarica, te certificiranih sadnica voćnih vrsta i vinove loze.
Za certificirano sjeme i sadnice poljoprivrednicima na raspolaganju 7 milijuna eura godišnje
Ciljevi takvih mjera su povećanje prinosa i kakvoće proizvodnje, smanjenje proizvodnih i tržišnih rizika te jačanje domaćeg sjemenarstva i rasadničarstva. Dugoročno, riječ je i o nastojanju da hrvatski poljoprivredni sektor bude otporniji, konkurentniji i manje ovisan o vanjskim izvorima proizvodnog materijala.
Upravo će o tim pitanjima biti riječi na 19. međunarodnom kongresu "Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo".
Kongres će biti prilika za razmjenu znanja i iskustava o tome kako unaprijediti biljnu proizvodnju u uvjetima klimatskih promjena, kako očuvati genetske resurse i bioraznolikost te kako kvalitetnim sjemenom i sadnim materijalom odgovoriti na zahtjeve buduće poljoprivrede.
Više informacija o programu, temama i načinu prijave dostupno je ovdje.
Tagovi
Autor
Partner
Hrvatsko agronomsko društvo