Pretraga tekstova
Kroz 6 dana preko 250 sudionika iz cijele Europe sudjelovat će u znanstvenom simpozijumu, izlaganju postera, tematskim radionicama i debati gdje će se nastojati steći dublji uvid u kompleksnu narav "ruralnoga".
Klub studenata geografije Zagreb ove godine organizira Godišnji kongres Europskog geografskog udruženja (EGEA) s temom Realize rural. Svake godine okuplja 300-tinjak studenata geografije iz 30 zemalja Europe te preko 90 entiteta EGEA-e, a sve to s ciljem razmjene znanja i novih iskustava među studentima. Kongres će se, navode u priopćenju, održati u razdoblju od 18. do 23. rujna 2018. godine u Selcu (Primorsko-goranska županija) u Hostelu Karlovac.
"Ključna ideja Kongresa jest istraživanje danas izrazito problematičnog prostora kako u Hrvatskoj tako i u Europi, a to je ruralni prostor. Obzirom na različitost definiranja pojma ruralno i samim time izvedenih i korištenih varijabli za njegovo određivanje možemo reći da je 86-89 % hrvatskog teritorija ruralnog karaktera, a samo 42-48 % hrvatske populacije živi u istoimenom prostoru. Svi smo svjesni negativnih procesa koji pogađaju ruralni prostor kao što su: depopulacija, prometna marginaliziranost, nejednak regionalni razvoj, loša kvaliteta života, nedostupnost centralnih funkcija i slično. Upravo zbog ovih navedenih procesa treba biti svjestan i potrebe da se što više ulaže u programe i mjere zaustavljanja tih negativnih procesa. Cilj našeg projekta Realize rural je da studenti iz cijele Europe shvate bit ruralnog prostora, način života i razmišljanja lokalnog stanovništva te da svojim znanjem doprinesu oživljavanju ruralnih područja", stoji u najavi.
Problematika ruralnog prostora bit će istražena kroz šest podtema: Modeling the countryside: the constraints of the nature rules, Smart islands concept – possibility for insular revitalisation?, Innovative ways to revitalize rural and peripheral areas, Rural tourism as an actor of rural change, Back to the future: rural tourism, Global players vs local agriculture – how can local farmers survive, Understanding rural-urban continuum and it`s causes. Uz radionice bit će i tri predavanja od znanstvenih stručnjaka za ruralni prostor iz tri različite struke. Bit će održano pet stručnih terena na lokacije: Krk, Gorski kotar, Vinodol, Plitvička jezera i Velebit gdje će se svaki teren tematski nadovezivati na jednu od radionica. Od zabavnog sadržaja planirano je održati programe pod nazivima Hrvatska ruralna baština, Obrtništvo Hrvatske i Kulturna večer putem kojih će se studentima iz cijele Europe prezentirati tradicijska baština ruralne Hrvatske (narodna nošnja, melos i obrtnički proizvodi) te enogastronomska ponuda.
Sudionici Kongresa imat će priliku usvojiti nova praktična i teorijska znanja i vještine. Cilj projekta je kroz suradnju studenata geografije iz cijele Europe prepoznati ključne probleme i njihove aktere te kroz radionice, izlaske na teren, razgovor sa stručnjacima i razne rasprave ponuditi prijedlog rješenja za oživljavanje ruralnog prostora, a studije slučaja će biti ruralna područja u Hrvatskoj.
"Stoga, ovaj projekt smatramo od iznimne važnosti za cijelu našu državu budući da imamo priliku ugostiti studente iz cijele Europe, dobiti njihova znanja te zajedno s našima pokušati ih implementirati u razvoj našeg prostora. Očekivani doprinos Kongresa ogleda se u doprinosu znanosti općenito, prvenstveno kroz raspravu i akumulaciju novih ideja, ali i promociji geografije kao znanosti čiji je glavni objekt istraživanja prostor, u ovom slučaju ruralni prostor", kažu iz organizacije kongresa.
Inicijalnu podršku organizaciji Kongresa pružili su: Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo poljoprivrede, Sveučilište u Zagrebu, Primorsko-goranska županija, Hrvatska mreža za ruralni razvoj, Institut za turizam, Hrvatski zavod za prostorni razvoj, JU Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Hrvatsko geografsko društvo, Geografski odsjek PMF-a u Zagrebu, Odjel za geografiju u Zadru, Biološki odsjek PMF-a u Zagrebu, Lokalna akcijska grupa Kvarnerski otoci te Zelena akcija.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?