Europarlamentarac Marko Vešligaj: Poljoprivreda mora postati pitanje nacionalne sigurnosti

Na tribini održanoj u Virovitici, europarlamentarac Marko Vešligaj govorio je o aktualnim europskim politikama, s posebnim naglaskom na poljoprivredu i višegodišnji financijski okvir Europske unije. Istaknuo je kako će se o novom europskom proračunu pregovarati tijekom iduće dvije godine te da još postoji prostor za izmjene prijedloga koji je predstavila Europska komisija.

Na početku skupa predstavljeno je njegovo djelovanje u Europskom parlamentu, gdje je jedini hrvatski član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, a sudjeluje i u radu odbora za regionalni razvoj, stambenu krizu te prava žena i rodnu ravnopravnost.

Najveći dio izlaganja posvetio je stanju hrvatske poljoprivrede i budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike EU nakon 2027. godine. Istaknuo je kako je upravo zbog rada u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta posljednjih mjeseci obilazio hrvatske županije i razgovarao s proizvođačima o problemima s kojima se suočavaju.

Proizvodnja pala, uvoz rastao

"Poljoprivredna proizvodnja pala nam je za 25 posto u odnosu na 2010. godinu. Danas uvozimo između šest i sedam milijardi eura hrane godišnje, a kada smo ulazili u Europsku uniju uvozili smo oko dvije milijarde eura. Gotovo da nema sektora u kojem smo samodostatni“, rekao je Vešligaj.

Posebno je upozorio na podatke o samodostatnosti pojedinih sektora. "U stočarstvu smo oko 60 posto samodostatni, u povrtlarstvu oko 45 posto. Situacija je alarmantna ako gledamo što se događa u Europi i svijetu. Da sutra ostanemo bez uvoza, vrlo brzo bismo vidjeli koliko smo zapravo ranjivi.“

Europska komisija predstavila Strategiju za stočarstvo: Sektor ključan za sigurnost hrane i otpornost EU

Prema njegovim riječima, Hrvatska je od ulaska u EU u poljoprivredu usmjerila više milijardi eura europskih sredstava, ali rezultati nisu pratili razinu ulaganja. "Neću reći da je sve bilo bez veze i da je sve pokradeno, ali rezultati su takvi kakvi jesu. Potrošili smo ogroman novac, a proizvodimo manje hrane nego prije.“

Govoreći o novom višegodišnjem financijskom okviru, istaknuo je kako će Hrvatska i dalje imati na raspolaganju značajna sredstva, ali manje nego u sadašnjem razdoblju. "U ovom financijskom okviru Hrvatska ima gotovo pet milijardi eura za poljoprivredu. U novom razdoblju to će biti između 3,6 i 3,7 milijardi eura. To je i dalje velik novac, ali moramo ga puno pametnije usmjeravati“, naglasio je.

Kao prioritete naveo je ulaganje u preradu, skladišne kapacitete i udruživanje proizvođača istaknuvši da se ne možemo oslanjati samo na proizvodnju sirovina te da moramo ulagati u mlinove, hladnjače, skladišta i preradbene kapacitete jer se upravo tamo stvara dodatna vrijednost.

Prosječna dob poljoprivrednika je oko 57 godina

Posebno je upozorio na problem starenja poljoprivrednog stanovništva. "Prosječna dob poljoprivrednika danas je oko 57 godina. Europska unija želi do 2040. godine udvostručiti udio mladih poljoprivrednika i zato će dio sredstava biti usmjeren upravo njima“.

Vešligaj smatra da bi pitanje proizvodnje hrane trebalo postati jedno od ključnih pitanja europske sigurnosne politike. "Danas se sigurnost uglavnom svodi na naoružavanje. Ja smatram da je sigurnost i hrana. Ako niste samodostatni u proizvodnji hrane, teško možete govoriti o bilo kakvoj sigurnosti“.

Osvrnuo se i na niske otkupne cijene pšenice te rast troškova proizvodnje. "Poljoprivrednici danas ne mogu prodavati po cijenama koje pokrivaju njihove troškove. Poskupjeli su gorivo, gnojivo i repromaterijal. To je posljedica modela razvoja koji sada dolazi na naplatu“.