• Obnovljivi izvori energije
  • 02.02.2015. 18:00

Energetski zelena Slavonija realna je opcija!

Energetska strategija Hrvatske nas vraća nazad u 19. stoljeće, događa se renesansa nafte i ugljena umjesto da se bavimo obnovljivim izorima energije. Razvijenije zapadne zemlje više ne postavljaju uopće pitanje može li se prijeći u postfosilno društvo, nego kada i kako se to najbrže može učiniti.

  • 376
  • 82
  • 0

Osim značajnih financijskih i materijalnih ušteda, korištenje goriva na bazi biomase značajno doprinosi i smanjenju emisije CO2, što predstavlja važan dio EU okolišne i energetske politike, a ne treba izgubiti niti iz vida činjenicu da se Hrvatska kao potpisnica Kyoto protokola obvezala do 2020. povećati potrošnju energije iz obnovljivih izvora i smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu, istaknuli su sudionici 1. međunarodne konferencije o optimalnom energetskom korištenju biomase u istočnoj Slavoniji, koja je održana u Vinkovcima u organizaciji Udruge Eko Slavonija i Vukovarsko-srijemske županije.

U radu konferencije sudjelovalo je tridesetak stručnjaka i predstavnika udruga te lokalne samouprave i uprave iz Hrvatske, BiH i Velike Britanije.

Poziv Vladi da promisli o energetskoj budućnosti

Prema riječima predsjednice Udruge Eko Slavonije iz Nuštra Katarine Kozina, dokazano je da Hrvatska može i mora biti 100% obnovljiva i to kombinacijom korištenja energije sunca, vjetra i biomase, ali se ta tranzicija mora obaviti tako da se usput jačaju lokalne zajednice i omogući lokalnom stanovništvu sudjelovanje u svim fazama projekta te vrste.

"Nedopustivo je da izvozimo pelete, a uvozimo skupu naftu", poručila je Kozina dodajući kako se Eko Slavonija zalaže za izgradnju velike elektrane i toplane na biomasu na području istočne Slavonije sa daljinskim grijanjem. Također se zauzela za sadnju brzorastućih nasada vrba i topola na području županjske Posavine stradalom u svibnju prošle godine u poplavi, obrazloživši kako dijelovi toga područja nisu nakon poplave pogodni za ratarstvo te bi se mogli iskoristiti za sadnju brzorastućih nasada koji bi se koristili kao biomasa.

Renesansa nafte i ugljena umjesto obnovljivih izvora energije

Na pitanje što je potrebno učiniti kako bi se te želje i ostvarile, Kozina odgovara kako je ponajprije potrebna volja viših razina odlučivanja. "Htjeli bismo potaknuti Vladu da još jednom promisli o energetskoj strategiji Hrvatske jer nas postojeća vraća nazad u 19. stoljeće i imamo primjere renesanse nafte i ugljena umjesto da se bavimo obnovljivim izorima energije", poručila je rekavši kako razvijenije zapadne zemlje više uopće ne postavljaju pitanje može li se prijeći u postfosilno društvo, nego kada i kako se to najbrže može učiniti.

Slavonci prepoznali biomasu

Govoreći o važnosti korištenja biomase u tranziciji energetskog sustava Hrvatske u dominantno korištenje obnovljivih izvora energije, Goran Krajačić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu iznio je ocjenu kako su značaj korištenja biomase prepoznali hrvatski građani, ali ne i dosadašnje hrvatske Vlade.

"Neke regionalne i lokalne vlasti u Hrvatskoj su prepoznale značaj obnovljivih izvora energije i aktivno sudjeluju u izradnji postrojenja, dok se jedan dio zajednica nije prepoznao u toj priči“, napomenuo je podsjetivši kako je Hrvatska kao članica EU preuzela obvezu iz Direktive o promociji energije iz obnovljivih izora energije.

"Obvezali smo se da do 2020. moramo imati 20% energije iz obnovljivih izvora. Sada smo na 16,7%, što nije loše", rekao je Krajačić dodajući kako je to rezultat pada potrošnje energije zbog recesije, ali i poduzetih mjera energetske učinkovitosti, a nešto se, kako je napomenuo, napravilo i po pitanju izgradnje postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije. Prema njegovim riječima, ako se govori o biomasi, upravo je u Slavoniji najviše prepoznata njezina vrijednost kao mogućeg izvora energije te su ovdje izgrađena i mnoga bioplinska postrojenja dok su Dalmaciji više prepoznate vjetroelektrane.

Dužnost poljoprivrede nije samo proizvodnja hrane

Zauzimajući se za značajnije korištenje biomase za energetsko korištenje, pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić poručio je kako poljoprivreda može snažno odgovoriti na bitna pitanja EU u smislu zelene energije. Također je naveo kako je u Vukovarsko-srijemskoj županiji nekoliko stotina hektara raspoloživog poljoprivrednog zemljišta koje može biti u funkciji obnovljivih izvora energije. Prema njegovim riječima, u toj županiji nema neobrađenih poljoprivrednih površina, ali ima onih koje se nisu na primjeren način do sada iskorištavale.

"Dužnost poljoprivrede nije samo proizvodnja hrane, nego i proizvodnja energije, očuvanje bioraznolikosti i još mnogo toga čega često nismo ni sami svjesni", naveo je Matić kako je biomasu moguće dobiti s mnogih površina poput livada, zapuštenih kanala, velikih padina na iločkom području, pa i komunalnih deponija.

Realna priča, a ne bajka

Konferenciji je nazočan bio i predsjednik Udruge Eko Kvarner, Vjeran Prišić, rekavši kako se održavanjem prve Međunarodne konferencije o optimalnom energetskom korištenju biomase u istočnoj Slavoniji želi dodatno potvrditi četiri hipoteze: prva je da Hrvatska može i mora biti obnovljiva u energiji u narednih 10 do 15 godina, druga je da je biomasa pored vjetra i sunca bitna komponenta te obnovljivosti, treća hipoteza upućuje na pozitivna europska iskustva s planskim uzgojem velikih količina biomase s ciljem da se dobije dovoljno goriva za veliku elektranu poput one koja postoji u Pečuhu, dok četvrta govori kako svi ti projekti mogu biti i uspješni komunalni projekti lokalnih zajednica. "To je realna priča, a ne bajka i ona može biti ostvarena u Hrvatskoj", ocjenio je Prišić.


Tagovi

Konferencija Obnovljivi izvori Energija Biomasa Toplana Energana Stručnjaci Lokalna zajednica Pašnjaci Vrba Topola Poljoprivredno zemljište Šume EU Katarina Kozina Andrija Matić Vjeran Prišić Goran Krajačić Eko Slavonija Elektrana na bi


Autor

Alen Kuns

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi