Energetski zelena Slavonija realna je opcija!

Osim značajnih financijskih i materijalnih ušteda, korištenje goriva na bazi biomase značajno doprinosi i smanjenju emisije CO₂, što predstavlja važan dio EU okolišne i energetske politike, a ne treba izgubiti niti iz vida činjenicu da se Hrvatska kao potpisnica Kyoto protokola obvezala do 2020. povećati potrošnju energije iz obnovljivih izvora i smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu, istaknuli su sudionici 1. međunarodne konferencije o optimalnom energetskom korištenju biomase u istočnoj Slavoniji, koja je održana u Vinkovcima u organizaciji Udruge Eko Slavonija i Vukovarsko-srijemske županije.

U radu konferencije sudjelovalo je tridesetak stručnjaka i predstavnika udruga te lokalne samouprave i uprave iz Hrvatske, BiH i Velike Britanije.

Poziv Vladi da promisli o energetskoj budućnosti

Prema riječima predsjednice Udruge Eko Slavonije iz Nuštra Katarine Kozina, dokazano je da Hrvatska može i mora biti 100% obnovljiva i to kombinacijom korištenja energije sunca, vjetra i biomase, ali se ta tranzicija mora obaviti tako da se usput jačaju lokalne zajednice i omogući lokalnom stanovništvu sudjelovanje u svim fazama projekta te vrste.

"Nedopustivo je da izvozimo pelete, a uvozimo skupu naftu", poručila je Kozina dodajući kako se Eko Slavonija zalaže za izgradnju velike elektrane i toplane na biomasu na području istočne Slavonije sa daljinskim grijanjem. Također se zauzela za sadnju brzorastućih nasada vrba i topola na području županjske Posavine stradalom u svibnju prošle godine u poplavi, obrazloživši kako dijelovi toga područja nisu nakon poplave pogodni za ratarstvo te bi se mogli iskoristiti za sadnju brzorastućih nasada koji bi se koristili kao biomasa.

Renesansa nafte i ugljena umjesto obnovljivih izvora energije

Na pitanje što je potrebno učiniti kako bi se te želje i ostvarile, Kozina odgovara kako je ponajprije potrebna volja viših razina odlučivanja. "Htjeli bismo potaknuti Vladu da još jednom promisli o energetskoj strategiji Hrvatske jer nas postojeća vraća nazad u 19. stoljeće i imamo primjere renesanse nafte i ugljena umjesto da se bavimo obnovljivim izorima energije", poručila je rekavši kako razvijenije zapadne zemlje više uopće ne postavljaju pitanje može li se prijeći u postfosilno društvo, nego kada i kako se to najbrže može učiniti.

Slavonci prepoznali biomasu

Govoreći o važnosti korištenja biomase u tranziciji energetskog sustava Hrvatske u dominantno korištenje obnovljivih izvora energije, Goran Krajačić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu iznio je ocjenu kako su značaj korištenja biomase prepoznali hrvatski građani, ali ne i dosadašnje hrvatske Vlade.

"Neke regionalne i lokalne vlasti u Hrvatskoj su prepoznale značaj obnovljivih izvora energije i aktivno sudjeluju u izradnji postrojenja, dok se jedan dio zajednica nije prepoznao u toj priči“, napomenuo je podsjetivši kako je Hrvatska kao članica EU preuzela obvezu iz Direktive o promociji energije iz obnovljivih izora energije.

"Obvezali smo se da do 2020. moramo imati 20% energije iz obnovljivih izvora. Sada smo na 16,7%, što nije loše", rekao je Krajačić dodajući kako je to rezultat pada potrošnje energije zbog recesije, ali i poduzetih mjera energetske učinkovitosti, a nešto se, kako je napomenuo, napravilo i po pitanju izgradnje postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije. Prema njegovim riječima, ako se govori o biomasi, upravo je u Slavoniji najviše prepoznata njezina vrijednost kao mogućeg izvora energije te su ovdje izgrađena i mnoga bioplinska postrojenja dok su Dalmaciji više prepoznate vjetroelektrane.

Dužnost poljoprivrede nije samo proizvodnja hrane

Zauzimajući se za značajnije korištenje biomase za energetsko korištenje, pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić poručio je kako poljoprivreda može snažno odgovoriti na bitna pitanja EU u smislu zelene energije. Također je naveo kako je u Vukovarsko-srijemskoj županiji nekoliko stotina hektara raspoloživog poljoprivrednog zemljišta koje može biti u funkciji obnovljivih izvora energije. Prema njegovim riječima, u toj županiji nema neobrađenih poljoprivrednih površina, ali ima onih koje se nisu na primjeren način do sada iskorištavale.

"Dužnost poljoprivrede nije samo proizvodnja hrane, nego i proizvodnja energije, očuvanje bioraznolikosti i još mnogo toga čega često nismo ni sami svjesni", naveo je Matić kako je biomasu moguće dobiti s mnogih površina poput livada, zapuštenih kanala, velikih padina na iločkom području, pa i komunalnih deponija.

Realna priča, a ne bajka

Konferenciji je nazočan bio i predsjednik Udruge Eko Kvarner, Vjeran Prišić, rekavši kako se održavanjem prve Međunarodne konferencije o optimalnom energetskom korištenju biomase u istočnoj Slavoniji želi dodatno potvrditi četiri hipoteze: prva je da Hrvatska može i mora biti obnovljiva u energiji u narednih 10 do 15 godina, druga je da je biomasa pored vjetra i sunca bitna komponenta te obnovljivosti, treća hipoteza upućuje na pozitivna europska iskustva s planskim uzgojem velikih količina biomase s ciljem da se dobije dovoljno goriva za veliku elektranu poput one koja postoji u Pečuhu, dok četvrta govori kako svi ti projekti mogu biti i uspješni komunalni projekti lokalnih zajednica. "To je realna priča, a ne bajka i ona može biti ostvarena u Hrvatskoj", ocjenio je Prišić.