Do ljeta pod EU zaštitom

Proizvođači slavonskog kulena s područja Vukovarsko-srijemske županije potpisali su u zadnjim danima prošle godine ugovor s certifikacijskom tvrtkom Biotechnicon iz Zagreba kako bi se podvrgnuli sustavnoj kontroli te postali kandidatom za stjecanje zaštite slavonskoga kulena s oznakom zemljopisnoga podrijetla na razini Europske unije.

"Ti će proizvođači u svibnju ove godine, kada je najraniji rok za dozrijevanje kulena iz prošlojesenske svinjokolje imati prve kulene s certifikatom zemljopisnog podrijetla, a do 30. lipnja će zaštititi slavonski kulen i na europskoj razini. Nakon što su podnijeli zahtjev, proizvođači kulena mogu očekivati dolazak od Ministarstva poljoprivrede ovlaštenih osoba koje će provjeriti je li sve prema propisima", kaže pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.

Nakon što je početkom rujna slavonski kulen i službeno zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla na razini Hrvatske, ovo je nastavak aktivnosti Udruge Slavonski domaći kulen-kulin s ciljem konačne zaštite kulena i na razini EU. Matić napominje kako je sada na potezu Ministarstvo poljoprivrede koje se obvezalo svoj dio posla na vrijeme odraditi i valjani prijedlog proslijediti prema EU, tako da se europska zaštita kulena očekuje početkom ljeta. To će, kako kaže, jamčiti da je kulen izvorni proizvod i onemogućit će bilo kakvu zloporabu imena.

Podsjeća kako slavonski kulen kao autohtoni proizvod može biti samo onaj proizveden od svinja domaćih pasmina hranjenih slavonskom hranom i to najmanje tri naraštaja unatrag, koje moraju potjecati iz Slavonije od čistokrvnih ili križanih svinja. Mora biti napravljen po zaštićenoj recepturi, od najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa, leđne slanine, soli i začina koji se nadjeva u slijepo svinjsko crijevo i 150 dana se podvrgava kontinuiranim procesima fermentacije, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja. Prema pravilima proizvodnje kulen mora težiti najmanje 900 grama, biti određenog izgleda, presjeka, mirisa i okusa. Fizikalna i kemijska svojstva određuju da kulen smije sadržavati 35 posto vode, udio masti ne smije biti veći od 25 posto, a udio proteina 22 posto.

Valja podsjetiti kako je Udruga Slavonski domaći kulen-kulin još je prije desetak godina počela izradu specifikacije za njegovu zaštitu, a sada se taj postupak napokon bliži svome kraju i na razini EU. A nije bilo tako davno da se zbog EU birokracije zamalo nije odustalo od zaštite te delicije. EU konzultanti željeli su naime izbaciti odredbu po kojoj etiketu izvornog slavonskog proizvoda kulen može imati samo ako je proizveden od svinje koja je uzgojena u Slavoniji i "vuče" slavonsko porijeklo u tri koljena.

Zauzvrat su nudili zemljopisnu zaštitu prema kojoj je dovoljno da se kulen proizvodi u Slavoniji prema tradicionalnom receptu što bi značilo da ga je moguće napraviti i od brazilske svinje i prodavati ga pod oznakom zaštićenog slavonskog proizvoda. Na sreću, upornost udruge da ne popusti u svojim htijenjima dovela je najprije do zaštite zemljopisnog podrijetla, a do ljeta, ako Bog da, i do zaštite kulena na razini EU kojoj od prošloga ljeta i Hrvatska s pravom pripada.