Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mlada vina En Primeur
  • 13.02.2020. 13:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Berba autohtonih sorti bila je jako dobra, mogu se očekivati vrhunska vina

Istraživanja su pokazala da je domaća eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska gostiju u Hrvatsku, kazao je Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre na predstavljanju mladih vina, prije svega malvazije, škrleta i žlahtine.

Foto: Marinko Petković
  • 293
  • 16
  • 0

Čak 67 vinara iz Istre, ali i njih desetak iz Moslavine, Zeline i Krka, među kojima i zvučna imena domaće vinske scene, i ove su godine po uzoru na slična kušanja u Francuskoj predstavili mlada vina, berbe 2019. godine. Vina dok su još u bačvama predstavljena su na prvom kušanju En Primeur, a koji je po deveti put održan u hotelu Esplanade u Zagrebu.

Nikola Benvenuti, predsjednik Vinistre, udruge vinara i vinogradara Istre, kazao je da je riječ o iznimnoj berbi, koja će sigurno dati velika vina. Dodao je da je malvazija kao istarski brend, postala atraktivan turistički proizvod, a prema procjenama čak 200.000 gostiju u Istru dolazi zbog naših vina. "Istraživanja su pokazala da je domaća eno-gastro ponuda među prva tri motiva dolaska gostiju u Hrvatsku, a takvi gosti dolaze već početkom ožujka, ali i u kasnu jesen što znatno produljuje turističku sezonu", istaknuo je Benvenuti.

Vinare staviti u proračun zbog nacionalne promocije vina 

Otvarajući En Primuer, Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede se osvrnuo na novi Zakon o vinu koji je, kako kaže, donio administrativno i financijsko rasterećenje sektora u vrijednosti od 12 milijuna kuna. "Zakon o vinu koji je lani stupio na snagu ukinuo je evidencijske markice te naknade za kontrole stavljanja vina u promet i uspostavio marketinško označavanje vina prema četiri nove vinogradarske regije: Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija, Središnja bregovita Hrvatska, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje", zaključio je Karalić

Dragan Kovačević, potpredsjednik za poljoprivredu i turizam HGK, kazao je da Austrija za marketing svojih vina izdvaja godišnje više od osam milijuna eura onda to, sukladno svojim mogućnostima, treba i Hrvatska jer za nas vino nije samo prehrambeni i potencijalno važan izvozni proizvod, nego igra snažnu ulogu i u turističkoj ponudi te doprinosi brendiranju Hrvatske kao eno-gastro turističke destinacije. U strukturi izvoza vina višeg cjenovnog razreda je 95 posto domaćeg vina.

Malvazija je istarski brend 

"Zato je HGK zajedno s našim vinarima započela razgovore s Ministarstvom poljoprivrede kako bi se ispunile sve formalne pretpostavke i kako bi financiranje regionalnih organizacija vinara i nacionalna promocija vina postala stavka u državnom proračunu za 2021.", istaknuo je Kovačević.

Zajednička etiketa škrleta u 5.000 boca

Istarskim vinarima i ove su se godine pridružili proizvođači žlahtine i autohtonih sorti bregovite Hrvatske, prije svih škrleta iz Moslavine i kraljevine iz Zeline, a ove godine nije bilo vinara s Plešivice.

Tomislav Trdenić, predsjednik Proizvođačke organizacije 'Škrlet' iz Moslavine predstavio je na En Primeuru, uz svoja mlada vina, i zajedničko vino sedam moslavačkih vinara, koji su od grožđa sa najboljih položaja škrleta u Moslavini napunili prvi put 5.000 boca vina. To kvalitetno vino krasi i posebna etiketa, stilizirani ovan, što simbolizira izgled trsa škrleta, a njegova cijena je 48 kn u vinarijama plus PDV.  

Autohtonu kraljevinu predstavili su zelinski vinari Mario Kos–Jurišić, Ivan Kos i Domagoj Jarec-Kure, ali i druga mlada vina pinot sivi, rajnski rizling i shardonay.    

Vrbničke žlahtine ima više nego škrleta u Moslavini  

Ivanka Rossati, enologinja iz vinarije Antuna Katunara sa Krka, kazala je da prošlogodišnja berba žlahtine, a postoje dva tipa žlahtine, prva je iz Vrbničkog polja, kojeg ima i više sa 110 ha vinograda, a druga je iz Baške, položaji Sv. Lucije, poznati još od Baščanske ploče, gdje loza raste iz strmog kamena, a prosječni prinosi sa 30 ha vinograda su samo jedan kilogram po trsu. No, prošle godine su, kaže Rossati, bili još i manji, ali je zato ovogodišnje vino jako lijepo strukturirano, moćne arome alkohola oko 14 posto, koje će nakon što odleži u podrumu, dati vrhunske žlahtine Sv. Lucija.

Vrhunska žlahtina 

Marko Miklaužić, predsjednik Udruge 'Bregovina Hrvatska', kazao je da je mlado vino, kao što je škrlet, autohtona sorta Moslavine koje nema više od oko 100 ha. "Ali je samo naša, te smo za nju imali i prvu klonsku selekciju u Hrvatskoj još 2000. godine", ističe Miklaužić. Dodao je da 'Bregovita Hrvatska' pokriva čak šest kontinentalnih županija u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, više od 630 vinara koji trže svoje vino, a trebala bi kad ove godine saživi olakšati život vinarima koji su stasali zadnjih 30-ak godina što se tiče marketinga, ali i ocjenjivanja vina. 

Čuli smo da vinari iz Moslavine imaju još jednu autohtonu sortu. To je legendarni moslavac, ali ga danas imaju više vinari iz Međimurja, nego oni u okolici Popovače. "Inače, autohtone sorte vina su sada jako u trendu na tržištu, kao i pjenušci i to je prilika koju naši vinari, uz potvrđenu i priznatu kvalitetu, moraju bolje iskoristiti", ističe Miklaužić.   


Tagovi

En Primeur Mlada vina Malvazija Škrlet Autohtone sorte


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kmečki Glas iz susjedne Slovenije prošle je godine obilježio 80 godina rada na informiranju poljoprivrednika. Ova vodeća agrarna redakcija z Dežele danas zapošljava 24 medijska djelatnika te uz tjednik i portal ima bogatu izdavačku djelatno... Više [+]