Pretraga tekstova
Sajam u Riminiju, "Macfrut 2024" ponovo je opravdao očekivanja dokazavši da je jedan od najvećih u svijetu voćarstva i povrtlarstva. Predstavilo se 1.400 izlagača.
U industriji hrane u Italiji, voćarstvo i povrtlarstvo ključni su sektori jer je vrijednost proizvodnje 16 milijardi eura i 50 milijardi eura u cjelokupnom lancu prodaje. U prošloj godini talijanski izvoz voća i povrća iznosio je 11,6 milijardi eura, a 300.000 farmera na 1,3 milijuna hektara godišnje proizvede više od 24 milijuna tona voća i povrća.
Ako su vas ove brojke zbunile, pročitajte ih još jednom i pokušajte zamisliti tu "hrpu". Nije čudno što su, u ovoj godini, Talijani fokus bacili na arapski i afrički svijet.
Veliki broj zemalja izlagao je svoje proizvode za više od 50.000 posjetitelja tijekom tri sajamska dana u Riminiju na "Macfrut 2024". Među njima bili su i izlagači iz Južnoafričke Republike, kao što je "Kevinot Farming" sa sjemenima povrća. Nonope Tenza kaže da su na ovom sajmu treću godinu zaredom i da su uspostavili mnogo kontakata u vezi povrtlarske proizvodnje i iz stočarskog dijela jer se bave i uzgojem stoke, kao i preradom mesa.
S druge strane južnoafričkog štanda bilo je nekoliko tvrtki koje se bave proizvodnjom naranči i njihovim pakiranjem u kartonske kutije. Svoje proizvode izvoze u Europu i Dubai, a cijena jedne gajbice je minimalno 1,5 euro. S voćem unutra cijena je viša, ali kako su rekli iz ovih tvrtki, njihovo voće namijenjeno je za one s dubljim džepom.
Uveliko se koristi i vosak koji se stavlja na vrhove peteljki jabuka i krušaka kako bi se produžilo vrijeme skladištenja i stajanja voća na policama. Na sajmu se nisu mogle vidjeti uobičajene šarene lubenice već samo jednobojne s malo ili nimalo sjemenki.
Zahtjevi kupaca idu k tome da se, u narednim godinama, očekuje potpuna proizvodnja lubenica bez sjemenki.
Nije samo pakiranje voća i povrća jedino područje u kojoj kaskamo za ostatkom svijeta. Dosta pažnje ove godine posvećeno je organskoj poljoprivredi pa se na sajmu moglo vidjeti i da će talijanska regija Kalabrija do 2030. godine biti prva regija bez upotrebe glifosata, a već sad od ukupnih obradivih površina, 36 posto je pod organskom proizvodnjom.
Mnoge tvrtke i u ostalim dijelovima Italije obraćaju pažnju na obradu i korištenje zemljišta bez herbicida pa se mogao vidjeti traktor koji pravi gredice, na koje polaže foliju i sadi povrće. Folija je biorazgradiva, od kazeina iz mlijeka i kukuruzne silaže, a košta 400 eura po hektaru, što je izuzetno povoljna cijena.
Također se smišljaju novi načini borbe protiv krumpirove zlatice. Na prednji kraj traktora postavljaju se ventilatori koji skupljaju imaga zlatice (prva fotografija u galeriji ispod) tako da se borba svodi samo na zaštitu od plamenjače i ostalih bolesti što, u velikoj mjeri, smanjuje troškove proizvodnje.
Što se tiče ishrane i zaštite voća i povrća, mnogo proizvođača izložilo je sredstva na bazi algi koja će, u narednim godinama, sigurno biti oslonac u borbi protiv bolesti i štetnika jer je posljednjih godina više od 300 aktivnih tvari zabranjeno za upotrebu.
Fotoprilog
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Sezona trešanja polako se privodi kraju. 🍒 Iza nas su sedmice ranih jutara, puno rada, brige oko vremenskih prilika i brojnih ubranih gajbi. Naš kombi je još jednom pun plodova koji su rezultat mjeseci rada i truda. Hvala svima koji podrža... Više [+]
Sezona trešanja polako se privodi kraju. 🍒
Iza nas su sedmice ranih jutara, puno rada, brige oko vremenskih prilika i brojnih ubranih gajbi. Naš kombi je još jednom pun plodova koji su rezultat mjeseci rada i truda.
Hvala svima koji podržavaju domaću proizvodnju.
Kakva je bila vaša godina s trešnjama?
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damir Senjan, baš mi je žao zbog mraza i svog uloženog truda. Nadam se da će dogodine priroda biti milostivija i da će grane zaista pucati od voća. 😊 Damir Senjan, baš mi je žao zbog mraza i svog uloženog truda. Nadam se da će dogodine priroda biti milostivija i da će grane zaista pucati od voća. 😊
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Danila Ivanković Memić Grane su trebale pucati itekako na voću, sin se namućio u obrezivanju, milovao vočke, cvat odličan, plod na plodu i udari mraz Više [+] i ode sve u čokoladu. Prije je otac vodio račun o voću ali kako sada više njega nema sin preuzeo i uči na svakakve načine, prvo po skren shotu, sada se već uhodao ali vidi i sam da nam svake godine uzme mraz vočnjak, odlučili jedan dio isčupati, nema smisla više.
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damire, držim palčeve da dogodine i kod vas grane pucaju od trešanja. 😊 Damire, držim palčeve da dogodine i kod vas grane pucaju od trešanja. 😊
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Pa naš super, kod svih rodilo a moj kraj bogu zgriješio da se sve smrzlo, pa meni i one žute što mi najukusnije.😤 Pa naš super, kod svih rodilo a moj kraj bogu zgriješio da se sve smrzlo, pa meni i one žute što mi najukusnije.😤
Maja Celing Celić
prije 3 tjedna
I moja je bila dobra. Kod prijatelja su lijepo rodile ;) I moja je bila dobra. Kod prijatelja su lijepo rodile ;)
Vedran Stapić
prije 4 tjedna
Kod mene su baš lijepo rodile ove godine ;) Kod mene su baš lijepo rodile ove godine ;)