• Reforma ZRP-a
  • 23.10.2013. 11:00

ZRP-a se držati, a prirodu slušati

Cilj ZRP-a je održivo ribarstvo, a moto je "Više sačuvaj i uzgoji nego pojedeš - ili uništiš"

  • 335
  • 38
  • 0

Zajednička ribarstvena politka je skup propisa koji regulira ribarsko gospodarstvo na prostoru EU i prema trećim zemljama, ako se uspostavljaju poslovni odnosi. ZRP je formiran 1983. godine, a reformirat će se sljedeće godine i u potpunosti se odnositi i na hrvatsko ribarstvo. Deklarativni, a nadamo se i stvarni cilj svega toga je održivo ribarstvo, a to znači očuvanje ribljeg fonda tako da prirast bude veći od izlova ili nekih drugih razloga uništenja. ZRP je minuciozno zamišljen, provodi ga i kontrolira masa europskih činovnika, ali i tehnike od podvodnih kamera, zračnih snimaka te profesionalnih kontrolora stranih ili domicilne zemlje i to sve uz pomoć brda papirologije, od brodovlja, alata, tehnika lova do obaveznog etiketiranja ribe kao robe.

Paralelno se očekuje porast potrošnje ribe, kao kvalitetne i poželjne hrane po glavi stanovnika. To je samo prividno u suprotnosti sa ZRP-om, jer će se sve više vrhunske ribe, i to prikladnim transferom od farme do tezge, nuditi za svakodnevnu potrošnju. Dakle, neće ponuda ovisiti samo o slučajnosti ulova, nego je moguće planirati dnevne potrebe svježe ribe, a uzrečica „najbolja riba je svježa riba“ nikada neće izgubiti svoju vjerodostojnost, bez obzira koliko se mljevenog leda stopilo na tom nježnom ribljem tkivu. Ali ni led nije uvijek „crn“, tako znalci rado kupuju ribu bez glave, koja je očišćena, svježa smrznuta i konfekcionirana na samome ribarskom brodu. Nespretna je jer su originalni paketi preveliki za obiteljsku potrošnju. I tu ima novosti, najmodernija tvornica za preradu ribe, Bezmalinovićeva Sardina s Brača, između ostalog nudit će i pojedinačno smrznutu ribu nezalijepljenu za druge primjerke. Akvakultura trebala bi svakako biti u usponu. Niču nove farme u Jadranu, a kontinentalni ribnjaci imat će problema s ekološki raštićenim prostorima, o čemu ćemo posebno pisati.

CRO maris koji prednjači u uzgoju, primjerice, gradi i nova mrjestilišta, i to za nove vrste. Tehnolozi zaista postižu i nemoguće, no na kraju će i priroda reći svoje, jer niti prostorni plan mora biti Sveto pismo, a u uzgojenoj ribi ipak je samo ono što ona pojede. Valjda se i na to odnosi onaj pojam održivi, a dodali bismo i humanost, poštenje, odricanje od ubijanja (pa i ribe) bez potrebe. I tu ima jedna zanimljiva kvaka ZRP-a. Ribari primjerice neće neadekvatan ulov bacati u more nego pakirati i voziti na evidenciju. Na papiru će opet sve štimati. Znanost znade što i kako treba, ali tko je zaista sluša, ribari jačaju brodove i idu na sve udaljenije pozicije i divlja mora, burze ribare na suhom prodajući ljuspice leda, a pravu (skupu) ribu jedu bogati, otpad sumljive kakvoće (također skupi) jede sirotinja, prosjek je potrošnja po glavi stanovnika.

ZRP moramo provoditi i boriti se tu kao i u svoj proizvodnji hrane za onaj način - održivi, a inspektorima, i stranim i domaćim, moći ćemo vjerovati, kad se škampi, tune, bakalari, lososi, oslići, opet počnu množiti i rasti. Hrvatska tu uz ZRP kao primorska zemlja mora imati i svoju strategiju.


Tagovi

Strategija Zajednička ribarstvena politika Održivo ribarstvo CROmaris Sardina Bezmalinović Uzgoj


Autor

Rajko Polić

Više [+]

Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Snijega nema puno u nizinama, ali ga se može naći iznad 400 mnv. Na vrhovima Krndije ima ga 10 cm