• Obalni ribolov
  • 13.08.2015. 17:30

Zabrana izlova srdela i inćuna u Jadranu?

Osim 70 posto flote, ovakvom obustavom ribolova nestale bi i djelatnosti naslonjene na ribarstvo, poput prerade u koju je prošlih godina uloženo dvije milijarde kuna.

Zabrana izlova srdela i inćuna u Jadranu?
Foto: makarska-post.com

Znanstveno-tehnički i ekonomski odbor za ribarstvo Europske komisije (STCF) uputio je sa sastanka održanog prije dvadesetak dana preporuku da se u zoni Sjevernog Jadrana, odnosno cijelog Jadranskog mora od Crne Gore naviše, smanji obalni ribolov od 40 do 60%.

Takav potez značio bi smanjenje preostale flote za još 70%, što bi zapravo značilo njezino uništenje. Istaknuo je to na sastanku Grupacije ribolova HGK u Zadru njezin predsjednik Damir Birkić, sazvanom zbog analize postojeće situacije i podrške koju će ribari, ali i prerađivači ribe dati Upravi za ribarstvo i Ministarstvu poljoprivrede kako bi poduzelo hitne mjere u zaštiti hrvatskih interesa.

Hoće li politika osporiti zahtjev?

Obalni ribolov u Jadranu smanjiti za 60 posto?

Ovime se żeli uvesti kvote za malu pelagičnu ribu. To donosi pogubne posljedice, ne samo na prihod ribara, već i tunogojilištima te ribljoj industriji. Glavninu izlova čine srdele i inćuni, a u posljednje tri godine hrvatski ribari u prosjeku su godišnje izlovljavali više od 50 tisuća tona srdele i oko 8.500 tona inćuna. Primijene li se najavljene kvote, izlov srdela godišnje pada na 25 do 30 tisuća tona, a inćuna na 4 do 5 tisuća.

Za sada je inicijativa u fazi stručnih razmatranja i nije došla do politike, no upravo je ona ta koja će na kraju, nakon podastrijetih argumenata, utjecajem kroz Europsku komisiju i Europski parlament moći osporiti ovaj zaključak komisije.

Ribarima nije jasno zašto bi to postiglo bolje efekte od ovih koje sad primjenjuju. Ribolov se odvija 20 dana u mjesecu, najviše 180 dana godišnje, postoji zimski lovostaj na srdele, ove godine i prvi put lovostaj na inćune u svibnju. Većina mjera je uvedena ove ili prošle godine, i već su vidljivi pozitivni pomaci, jer je riba veća, a s njom i dobit plovnih jedinica, ističu ribari.

Nestaje prerada ribe?

Osim 70% flote, ovakvom obustavom ribolova nestale bi i djelatnosti naslonjene na ribarstvo, poput prerade u koju je prošlih godina uloženo 2 milijarde kuna.

"Propašću flote, svaka grana u primarnom i tercijarnom dijelu bi nestala, nekoliko tisuća zaposlenih izgubilo bi radna mjesta, a država ostala bez nekoliko milijardi kuna od dobiti na dodanu vrijednost", kaže Birkić. Takav prijedlog Europske komisije je nerazumljivo nastojanje uništenja hrvatskog gospodarstva u priobalju, smatra većina. Preporuka Europske komisije moći će se oboriti jedino znanstvenim argumentima, a njih bi uz pomoć ribara i svih uključenih u proces trebao iznjedriti Institut za oceanografiju u Splitu.

Dobra je stvar to što su znanstvene podloge preporuke nesigurne, poput procjene stanja stokova starih dvije godine (srdele i inćuni žive svega tri godine), pa bi Institut trebao dati kvalitetniju analizu od ove europske.

Foto: makarska-post.com


Autorica

Ivana Nađ

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo