Pretraga tekstova
Kada bi Sredozemno more imalo svoje vlastito gospodarstvo, ono bi bilo peto najveće u Sredozemlju, generirajući godišnju gospodarsku proizvodnju poput Alžira, Grčke i Maroka zajedno.
Duž 46.000 km obalne linije Sredozemno more je dom za otprilike 150 milijuna ljudi. Ono ima ključnu ulogu u gospodarstvu regije, stoji u WWF-ovom objavljenom izvješću "Oživljavanje gospodarstva Sredozemnog mora: Akcije za održivu budućnost", no temelji morskih prirodnih dobara koji podupiru velik dio gospodarstva i dobrobiti zajednica, drastično su narušeni.
Ovo WWF-ovo izvješće nastalo u suradnji s Boston Consulting grupom (BCG), dosad je najdetaljniji pregled temeljnih prirodnih dobara Sredozemnog mora. Ono otkriva ogromne mogućnosti koje Sredozemno more donosi gospodarstvu regije te predlaže šest strateških prioriteta za postizanje održive budućnosti Sredozemlja.
Istraženi su doprinosi mora cijeloj regiji, a procjenjuje se da je ukupna vrijednost temeljnih prirodnih dobara Sredozemlja najmanje 5,6 trilijuna USD. Ova se vrijednost temelji na resursima koji uključuju produktivne obale, ribarstvo i morske cvijetnice. Godišnji procijenjeni gospodarstveni doprinos mora iznosi najmanje 450 milijardi USD.
Kada bi Sredozemno more imalo svoje vlastito gospodarstvo, ono bi bilo peto najveće u regiji, veće od većine nacionalnih gospodarstava, generirajući godišnju gospodarsku proizvodnju poput Alžira, Grčke i Maroka zajedno.
Međutim, izvješće otkriva da su mnogi temeljni prirodni resursi Sredozemnog mora u padu zbog neodrživog korištenja, dok je uporaba tih istih dobara u porastu. Izvješće se usredotočuje na sektor ribarstva i brzo rastući turizam te ukazuje da se zdravlje Sredozemnog mora nalazi na prekretnici.
"Ova analiza dodaje značajnu težinu tome da ciljevi zaštite prirode postanu još veći prioriteti za ključne ljude koji 'brinu' o sudbini Sredozemlja. U prošlosti smo vidjeli dobre primjere, ali ovo izvješće ukazuje da nam ponestaje vremena. Ako želimo zdravu i prosperitetnu budućnost za Sredozemlje, moramo reagirati hitnije i konkretnije", istaknuo je Mosor Prvan, stručni suradnik za pitanja mora u WWF Adriji.
Povjerenik europske komisije za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella, koji je pridonio predgovoru izvještaja ističe: "Sada možemo bez sumnje vidjeti razmjere koliko su se narodi Sredozemlja oslanjali na more. Nema sumnje da je more dugo vremena donosilo hranu, život i gospodarstvene aktivnosti u regiju. S obzirom na neke zabrinjavajuće trendove vezane za status ekosustava koji omogućuju ove pogodnosti, postavlja se pitanje: koliko će dugo ove pogodnosti trajati?"
Brojne se riblje populacije, obalna područja i oceanski ekosustavi poput koraljnih grebena nalaze pod ogromnim pritiskom diljem svijeta, pa i u Sredozemlju. U trenutku gdje je velik fokus usmjeren k oceanima, čelnici na Sredozemlju i šire trebali bi se obvezati na postizanje ciljeva održivog razvoja UN-a i globalnog klimatskog sporazuma iz 2015.
Foto: Pixabay/nanto
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Noćas nam je srce ostalo u vinogradu, pišu na Facebooku Vinarije Štampar. "Probudili smo se uz prizore koje nijedan vinogradar ne želi vidjeti. Tuča je u samo nekoliko minuta uništila velik dio onoga što smo mjesecima stvarali. Dok danas pr... Više [+]
Noćas nam je srce ostalo u vinogradu, pišu na Facebooku Vinarije Štampar.
"Probudili smo se uz prizore koje nijedan vinogradar ne želi vidjeti. Tuča je u samo nekoliko minuta uništila velik dio onoga što smo mjesecima stvarali. Dok danas prolazimo kroz redove vinove loze, teško je opisati osjećaj tuge, nemoći i razočaranja. Jer vinograd nije samo posao. To su rana jutra, dugi dani, briga oko svakog trsa, iščekivanje svake nove berbe i velika ljubav koju ulažemo tijekom cijele godine. U njemu je dio nas. Zato danas ne boli samo šteta koju vidimo, nego i sav trud, nada i želje koje su nestale u jednoj olujnoj noći.
Znamo da je poljoprivreda takva i da priroda uvijek ima posljednju riječ, ali postoje trenuci kada je to zaista teško prihvatiti.
Unatoč svemu, nećemo odustati. Tuga će proći, a ljubav prema vinogradu ostat će ista. Ponovno ćemo podići glavu, zasukati rukave i dati sve od sebe da iz ovoga izađemo još jači.
Hvala svima koji su nam se javili, poslali poruku podrške ili nas nazvali. Vaše riječi danas znače više nego što mislite."
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Đuru Samo da vidiš slike od jučer 14.6 sve samljeto i to na širem području. Ono što bilo kod mene još sretno sve i prošlo, iz uz tuću, vjetar, Više [+] kišurinu kakvu nisam vidio od kad se rodio.
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
Takvu štetu nisam vidio , tu je uništena loza i za rezidbu na godinu ! Sve su gori klimatski uvjeri ! Takvu štetu nisam vidio , tu je uništena loza i za rezidbu na godinu ! Sve su gori klimatski uvjeri !