• Školjkarstvo
  • 23.08.2021. 16:30

U iščekivanju zaštite iz Bruxellesa: Novigradske dagnje se mrijeste i razmnožavaju u stresu!

Profesori Ivan Župan i Tomislav Šarić otkrili što stimulira i potiče novigradske dagnje na mrijest, kakvo im je meso i zašto ulažu veću količinu energije u rast tkiva nego u rast ljuštura. Sve to poslužit će u zaštiti njihove izvornosti

Foto: UNIZD Zadar
  • 1.294
  • 542
  • 0

Dok se iz Bruxellesa očekuje zaštita oznakom izvornosti, novigradske dagnje rastu i razmnožavaju se brže nego igdje duž istočne obale Jadrana. Možda i na cijelom Mediteranu. Novigradsko more i Novigradsko ždrilo je najkvalitetnije stanište za reprodukciju i razvoj dagnji, ističu dr. sc. Ivan Župan i dr. sc. Tomislav Šarić, izvanredni profesori s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, čija istraživanja su utkana u specifikaciju kojom se dokazuje izvornost ovog školjkaša.

“Bude li potrebno Europskoj komisiji ćemo podastrijeti i dodatne argumente o izvornosti”, kaže profesor Župan.

Privlačnije i slađe od ostalih

Nakon višegodišnjeg istraživanja, pa i onog u sklopu INOVaDA projekt istraživanja kvalitete i promidžba novigradske dagnje, koji je financiran u sklopu Europskoga socijalnog fonda, Župan i Šarić su došli do niza rezultata ključnih za njihovu zaštitu izvornosti. A u dogovoru sa Zadarskom županijom istražuju i dalje, provest će još detaljnije analize kemijskog sastava njenog mesa i utvrdili sve tajne specifičnosti okusa.

Zašto je privlačnija i slađa od drugih već su utvrdili.

“Ima veći sadržaj glikogena od drugih”, kažu profesori. Uz obilje hrane Novigradsko more i Ždrilo jako su čisti, te uz Starigrad-Paklenicu pripadaju proizvodnom području mikrobiološkog razreda A za uzgoj školjkaša. Zbog iznimno bogate bioraznolikosti i velikog broja endemskih vrsta, ovo područje uvršteno je i u ekološku mrežu NATURA 2000.

Indeks kondicije najveći u kolovozu

Prirast i količina mesa koja zauzima prostor unutar ljuštura školjkaša (indeks kondicije) važni su čimbenici u uzgoju ove školjke. Štoviše, to je jedna od najvažnijih karakteristika po kojoj prosječan kupac procjenjuje kvalitetu dagnji.

Profesori Ivan Župan i Tomislav Šarić na uzgajalištu

 A novigradska dagnja, podsjećaju naši sugovornici, poznata je po dobroj popunjenosti mesom. Istraživanja su pokazala kako je tijekom cijele godine indeks kondicije kod nje veći nego kod ostalih, uzgajanih u uvjetima integriranog uzgoja školjkaša i riba u Jadranskom moru kao i drugim područjima registriranim za uzgoj.

Zanimalo nas je što je pokazala kemijska analiza mesa i je li istina da unutrašnjost brže raste od oklopa školjke?

Stimulansi koji potiču na mrijest

Istraživanja kemijskog sastava pokazala su da u tkivima ove dagnje više od polovine masnih kiselina čine nezasićene masne kiseline, od kojih su dokosaheksaenoična (DHA) i eikosapentaenoična (EPA), koje ubrajamo u omega-3 masne kiseline, najzastupljenije.

Visoka vrijednost indeksa kondicije po kojoj je poznata, u prvom redu ovisi o sezoni spolnog ciklusa, prisutnosti planktonske hrane i promjenama ekoloških čimbenika sredine (temperature, saliniteta, koncentracije otopljenog kisika).

Dosadašnje empirijske spoznaje upućuju da je Novigradsko more najkvalitetnije stanište duž čitave istočne obale Jadranskog mora. Osim empirijskih spoznaja i znanstvena istraživanja potkrjepljuju ovakav zaključak. Naime, pojašnjavaju Župan i Šarić, dagnja se hrani kontinuiranim filtriranjem morske vode pri čemu u sastavu obroka u vodenoj okolini prevladavaju fitoplankton, zooplankton, fini organski detritus, razgrađena organska tvar, anorganske čestice te različite bakterije.

Donos hranjivih tvari Zrmanjom te rječicama Karišnicom i Bijelom, kao i slijevanje hranjivih tvari s pošumljenih brežuljaka koje ispiru kiše, rezultira povoljnim uvjetima za razvoj fitoplanktona i zooplanktona u Novigradskom moru čime se osigurava velika dostupnost hrane za organizme koji se hrane filtrirajući morsku vodu, uključujući i dagnju. Sastav, sezonska sukcesija i abudancija protista i mikrometazoa u planktonu u ovom moru pokazuju da je to područje bogato za prehranu populacije male plave ribe ali i da postoje uvjeti za eksploataciju i uzgoj školjkaša.

Spremni za mrijest - mužjak (bež boja) i ženka (narančasta boja)

Svježe meso novigradske dagnje je na dodir glatko, meko-elastične konzistencije s karakterističnim mirisom po moru i morskim algama. Površina mesa je sjajna, vlažna i glatka. Boja mesa ovisi o spolu pojedinog školjkaša. Naime, pojašnjavaju Župan i Šarić, dagnje su odvojenih spolova te su muške uglavnom mliječno-bijele ili krem boje, dok su ženske narančasto-crvenkaste boje. Novigradska se najčešće konzumira termički obrađena. Na tržište se isporučuje živa, neoštećenih ljuštura, očišćena od obraštajnih organizama i ostalih nečistoća

Višak mlađi zbog preobilnog razmnožavanja

Zbog čestih i naglih promjena ekoloških uvjeta u Novigradskom moru i Novskom ždrilu (nagli pad saliniteta uslijed dotoka slatke vode, promjena temperature uslijed bure, itd.) dagnje doživljavaju stimulans koji ih potiče na pripremu tkiva za mrijest. Zbog navedenog, novigradska, u odnosu na one iz drugih područja, ulaže veću količinu energije u rast tkiva nego u rast ljuštura. Navedena priprema za mrijest te velika dostupnost hranjivih tvari rezultira s pojavom većeg indeksa kondicije dagnji iz ovog područja, zbog čega kroz duži vremenski period ima bolju kvalitetu.

"Dok drugi uzgajivači imaju problem s mlađi i kako je nabaviti (kupiti), u Novigradskom moru problem je što je ima previše", kaže dr. Župan. Sve je prekriveno sjemenom i crnilom unatoč predatorima, kao što je, primjerice podlanica (komarča) koja je u stanju razbiti i odrasle školjke da bi se domogla ukusne hrane.

Zbog preobilnog razmnožavanja, u prošlosti su uzgajivači rušili betonske instalacije za uzgoj, zbog prevelike gustoće mladih daganja na instalacijama. “Ovo preobilno razmnožavanje uvjetovano je zbog pretjerano povoljnih uvjeta života, bogatstva planktona i idealne slanosti”, objavio je ing. Slavko Matičević 1954. godine u lokalnom “Glasu Zadra”.

Zašto je ograničen izlov i stavljanje na tržite?

Župan i Šarić također ističu kako Novigradsko more sadrži veću količinu klorofila od drugih jadranskih područja za uzgoj i izlov školjkaša.

Tako primjerice, pojašnjavaju, da količina klorofila u pojedinim mjesecima prelazi vrijednosti od 4 mg/l, što je puno više od vrijednosti zabilježenih u otvorenom dijelu Jadranskog mora, te je karakteristika produktivnijih mora. Općenito govoreći Novigradsko more i Novsko ždrilo karakterizira povišena produktivnost u odnosu na prosjek Jadrana što pozitivno utječe na veći indeks kondicije ove dagnje, te na njen specifičan kemijski sastav, tvrde naši sugovornici.

No, indeks kondicije tijekom godine nije uvijek isti. Najveći je u kolovozu, a najniži u zimskim mjesecima. Zato se prakticira lovostaj. "Kako bi se zadržala visoka kvaliteta proizvoda izlov i stavljanje na tržište svježih školjki pod nazivom „Novigradska dagnja“ ograničen je na razdoblje od 1. travnja do 30. studenog svake kalendarske godine“, pojašnjavaju Župan i Šarić.

Uzgoj školjkaša - benefit za okoliš?

Na pitanje kako uzgoj daganja i drugih školjkaša utječe na okoliš, ima negativnih reperkusija, mladi znanstvenici odgovaraju: Ne, naprotiv.

Uzgoj školjkaša predstavlja određeni benefit za okoliš, a evo i zašto.

Uzgajališta školjkaša - doprinose okolišu i daju visokovrijednu hranu

Školjkaši uklanjaju dio dušika i fosfora iz vode dok se hrane. Naravno, dio dušika i fosfora koji nije probavljen, odnosno nije ugrađen u tkiva školjkaša izlučuje se u okoliš u oblicima koji su lako dostupni za rast morskih algi i biljaka. Osim toga, školjkaši, poput ostalih organizama koji vezuju ugljik, npr. poput koralja, pomažu u smanjenju količine ugljičnog dioksida u atmosferi, jer ugrađuju ugljik u svoje ljušture.

Nadalje, školjkaši, kao i oprema koja se koristi u njihovom uzgoju, mogu poslužiti kao staništa za druge organizme i tako povećati biološku raznolikost na određenom području. S obzirom da filtriraju velike količine mora i iz njega izdvajaju organske tvari, doprinose prozirnosti mora a time i odvijanju procesa fotosinteze na većim dubinama.

Usporedba s govedima na prirodnim pašnjacima

I zadnje, ali možda najvažnije za održivost, školjkaši u najvećem dijelu svoje proizvodnje ne trebaju nikakve dodatne izvore hrane. Naime, dodatna hranidba školjkaša odvija se samo u mrjestilištima u zatvorenim recirkulacijskim sustavima i zbog toga su najodrživiji način proizvodnje animalnih bjelančevina.

Ako pokušamo usporediti uzgoj školjkaša s uzgojem kopnenih životinja, uzgoj školjkaša bi bio jednak nekom slobodnom držanju stoke na prirodnim pašnjacima bez ikakve dodatne hranidbe. Ali školjkaši su u količini mesa proizvedenoj po jedinici površine nekoliko puta uspješniji od tako uzgajane stoke (npr. goveda).

Iz svega navedenog vidljivo je da, uz sve benefite kojima doprinose okolišu, oni ujedno proizvode i održivu visokovrijednu hranu, pa njihov uzgoj i konzumaciju treba poticati! - poručuju dr. Ivan Župan i dr. Tomislav Šarić, mladi izvanredni profesori Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Tim njihovim riječima i zaključujemo priču o dosad manje poznatim pojedinostima o novigradskoj dagnji. Nema se što dodati, osim da su dagnje kao i srdela, rijetki plodovi mora kojih se, za malo novaca, možeš najesti i - uživati!


Fotoprilog


Tagovi

Novigradske dagnje Zaštita izvornosti Brisel Dr. sc. Ivan Župan Dr. sc.Tomislav Šarić Mrijest Mlađ Kakvoća mesa Lovostaj Benefit za okoliš


Autor

Nedjeljko Jusup

Više [+]

Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tiho, o tiho govori mi jesen