Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prerada ribe
  • 03.12.2013. 08:40

Tvornica za preradu ribe Olasagasti u sinjskoj zoni

Sinjska Gospodarska zona Kukuzovac privlačna i inozemnim ulagačima što, među inima, potvrđuje i tvornica za preradu ribe Olasagasti

  • 5.437
  • 292
  • 0

Iako nema mora u Dalmatinskoj zagori, sve više niču moderne tvornice za preradu morske ribe, osim malih škverova za gradnju luksuznih jahti te inih plovila, poput brodogradilišta Monachus u poduzetničkoj zoni Prisika '0' na području Općine Muć. To potvrđuju, među inima, pogoni za preradu ribe Conex Trade u agroindustrijskoj zoni Čaporice u sastavu Grada Trilja, zatim u selu Konjsko u Općini Klis i tvrtka Olasagasti u poduzetničkoj gospodarskoj zoni Kukuzovac (GZK) na području Grada Sinja.

Novi objekti u GZK Grada Sinja

Spomenute tvornice za proizvodnju zdrave hrane, kao i mali škver, smješteni su u zagorskom dijelu Splitsko-dalmatinske županije na atraktivnim lokacijama u blizini modernih prometnica, nadomak autoceste Zagreb-Split (Dugopolje) - Ravča - Dubrovnik, na udaljenosti nekih 30-ak kilometara od mora.

Gospodarska zona Kukuzovac atraktivna i inozemnim ulagačima

No, da se u širem svijetu čuje za atraktivnu gospodarsku zonu Kukuzovac, čak i izvan granica naše domovine, itekako pogodnu za ulaganje, zacijelo potvrđuje i izgrađena tvornica za preradu ribe Olasagasti, čiji je vlasnik ugledni španjolski poduzetnik Jon Olasagasti, očito zadovoljan ne samo djelatnicima nego i postignutim poslovnim rezultatima. Ipak nije suvišno podsjetiti na činjenicu kako je taj španjolski ulagač započeo gospodarskim aktivnostima u novoj sredini, ujedno pokušati odgovoriti i na upite zašto se odlučio za tu lokaciju te koliko je vremena čekao na dozvolu za izgradnju svog objekta?

Jon Olasagasti

Dozvolu za izgradnju svog proizvodnog pogona za preradu ribe Olasagasti dobio sam, vjerovali ili ne, samo za dva dana pa ne mogu reći kako je ovdje administracija spora i neučinkovita. Što se toga tiče, nisam imao nikakvih problema. Vjerojatno je tajna u tome što poduzetnicima pomažu dvije osobe, odnosno GZK-ovih zaposlenika, kojima ulagači daju punomoć da umjesto njih pribave sve dozvole kako bi što brže, bez poteškoća i gubljenja vremena, dobili potrebnu dokumentaciju. To je dokaz kako u sinjskoj gospodarskoj zoni Kukuzovac (GZK) nije teško pokrenuti posao.

Jon Olsagasti u skladištu tvornice

Ali ja nisam jedini investitor u ovoj zoni koji je u tako iznimno kratkom postupku dobio potrebnu građevinsku dozvolu. U izgradnju i opremu svoje tvornice za preradu sitne plave ribe na površini od oko 1500 metara četvornih uložio sam 10 milijuna kuna, od čega sam 50 posto sredstava dobio iz IPARD-a“, podsjeća optimistični Jon Olasagasti, za kojega mnogi gospodarstvenici kažu kako je potpuno spreman započeo proizvodnju tijekom ove godine. Mjerodavni u upravi GZK i Grada Sinja ističu kako je taj španjolski investitor do sada učinio i više no što je obećavao makar je, dodaje španjolski ulagač, uslijed nekih administrativnih poteškoća propustio prošlogodišnju sezonu.

Španjolski poduzetnik Jon Olasagasti potrebnu dozvolu dobio za dva dana

Ponoseći se svojim korijenima, Jon Olasagasti voli reći kako je ponikao u španjolskoj obitelji koja se tradicionalno bavi preradom ribe. Oni koji ga poznaju, kažu kako se ne treba čuditi tome što se taj biznismen i viški zet odlučio na sinjsku gospodarsku zonu Kukuzovac ako se zna da je njegova punica iz Hrvaca, mjesta nadomak alkarskog Sinja.

Tvornica za preradu ribe Olsagasti

Gospodin Olasagasti veli kako je u početku u njegovoj tvornici na Kukuzovcu bilo stalno zaposleno oko 30 ljudi, dok ih je sada sa 'sezoncima' više od 140, uglavnom žena, čija je godišnja proizvodnja od oko 350 tona soljenih i filetiranih inćuna. A kako će se ostvarivati taj projekt prerade umnogome će, dodaje vlasnik, ovisiti o količini sirovine, moru i ribarima, dakako i o radnoj snazi.

Ako ribari i dalje, do kraja sezone, budu osigurali dobar i redovit ulov inćuna, posla će i za 'sezonce' biti više. Inače, ovo je naša prva sezona te svime mogu biti zadovoljan, jer nam je od samog početka odlično krenulo. Očekujemo kako će nam biti još bolje iduće godine jer ćemo, osim ribe ulovljene iz Jadrana, prerađivati i onu koju ćemo nabavljati iz Španjolske. Sve sam radnike uredno prijavio, ovdje nema rada na crno, redovito podmirujem sve svoje obveze prema radnicima i državi“, ističe mladi i perspektivni poslodavac Jon Olasagasti, očito sretan što su zadovoljne njegove radnice koje su i potkraj listopada ove godine, kad smo ih posjetili, izlazile vedre, nasmijane iz radnih prostora i u dvorište tvornice kako bi baš tu, u čistu ambijentu doručkovale na blagom suncu.

Godišnja prerada inćuna u tvornici Olasagasti oko 350 tona

U to smo se uvjerili kad smo posjetili tvornicu Olasagasti u GZK gdje smo se upoznali s vlasnikom te tvrtke, dakako i s njim razgovarali. Tek što smo izmijenili nekoliko rečenica, moglo se zaključiti kako Jon Olasagasti govori tečno i hrvatski suvremeni jezik zanimajući se i za bogatu hrvatsku kulturnu baštinu. Mnogi kažu kako se od prvog dana dobro snašao i u novoj sredini koju je, sve govori, zagrlio baš kao i njezine ljude, običaje, a na visokoj razini i njegov uljudbeni komunikacijski odnos prema djelatnicima, suradnicima, predstavnicima medija, uprave GZK, Grada Sinja. Tada smo ujedno vidjeli i ine gospodarske objekte u izgradnji, od kojih su neki pri završetku spremajući se za početak proizvodnje.

Pune ruke posla u tvornici za preradu ribe

Neki su od njih i neobične arhitekture, kakvi se rijetko gdje mogu vidjeti, a zadržali smo se i u nedavno izgrađenoj i otvorenoj pršutani Delicije Marović iz Mravinaca, čiji je vlasnik Jakov Marović (68), gdje radnici također imaju pune ruke posla. Posjetitelji sinjske GZK ne mogu zaobići ni tutnjavu građevinskih strojeva koja gotovo svakodnevno dopire s gradilišta objekata te odjekuje i širi se Mojankom. To sve govori kako se sada užurbano radi i gradi u sinjskoj gospodarskoj zoni kao u malo kojoj na području Splitsko-dalmatinske županije pa i u cijelom dalmatinskom zaobalju, izuzev dugopoljskih Poda, triljskih Čaporica.

Na području Dalmatinske zagore, odnosno Grada Sinja odlučili smo se na gospodarsku zonu Kukuzovac zato što je odlično komunicirana. Nalazi se tik uz državnu cestu (D 1) i nadomak autoceste od koje je u Dugopolju udaljena tek nekih 10-ak kilometara. Nismo toliko udaljeni ni od primorskih gradova, luka i aerodroma. Kako nam riba dolazi iz Dubrovnika i Splita te s otoka, ovamo smo došli i radi pogodne lokacije, a i radna snaga je ovdje osigurana. Tu je i povoljna cijena zemljišta, dodatni popust ulagačima i smanjene komunalne naknade..“, uvjerljivo će Jon Olsagasti, a gradonačelnik Sinja Ivica Glavan dodaje:

Prerada ribe u tvornici

To sve je itekako značajno za ozbiljne i brze ulagače. Uvjeren sam da postoji realna šansa kako će početkom iduće godine (2014.) Grad Sinj kompletno rasprodati zemljište u svojoj gospodarskoj zoni Kukuzovac. Trenutno imamo četiri nova potencijalna investitora, a za prodaju je u zoni ostalo još nekih 70-80 tisuća metara četvornih. U izgradnji je trenutačno 11 gospodarskih objekata, dok su u pripremi još četiri.“

Kako je riječ o atraktivnoj radnoj zoni, opremljenoj prikladnim infrastrukturnim sadržajima, ona i dalje privlači investitore, dakako i ulagače na obližnjim predjelima pogodnih za sve gospodarske sadržaje, dakako i voćnjake. Tako će nadomak njezinih istočnih rubova na oplemenjenom dalmatinsko-zagorskom kršu prema Vojniću, ali izvan granica zone, također na području Grada Sinja, uskoro niknuti velebni voćnjak na površini od deset hektara, na dijelu površine od oko 350.000 metara četvornih. Sve govori kako će biti prvi takav voćnjak (bajamik) ne samo u dalmatinskom zaobalju i na području cijele Dalmacije.

U izgradnji trenutačno 11 gospodarskih objekata u sinjskoj GZK

Ne govori li to kako se prerade morske ribe u modernim zdanjima sve više budi i u dalmatinskom zaobalju te da, zahvaljujući realizaciji projekata te djelatnosti u ruralnim sredinama, Splitsko-dalmatinska županija značajno sudjeluje u izvozu prehrambenih proizvoda Republike Hrvatske? Stručnjaci podsjećaju kako je prije dvije godine bilo pet najznačajnijih ribljih proizvoda primjerice u sklopu plavoperjane tune, soljenih inćuna, konzervirane srdele, svježeg lubina iz uzgoja te svježih inćuna, te da su se proizvodi izvozili uglavnom na japansko i talijansko tržište.

Radnice u tvornici za preradu ribe

Znalci upozoravaju kako sektor prerade ribe, u odnosu na svekolike mogućnosti, još uvijek obuhvaća relativno mali broj prerađivača, osobito kad je riječ o prirodnim ribljim vrstama, tvrdeći kako se najveći dio ukupnog ulova ribe plasira na tržište u svježem stanju. Upućeni kažu kako je mala plava riba osnova širenja tradicionalne prerađivačke riblje industrije koja se nekoć temeljila prvenstveno na konzerviranju, što zadnjih godina ipak bilježi pad.

Upućeni u tu problematiku dodaju kako se taj pad ipak može kompenzirati povećanjem proizvodnje soljene ribe odnosno inćuna i smrznute ribe. Naime, stručnjaci podsjećaju kako se cilj strateškog plana u razdoblju od 2013. do 2020. godine sagledava i kao postizanje konkurentskog, modernog i dinamičnog sektora ribarstva i akvakulture kroz održivo razdoblje resursa, dakako i kao značajnog segmenta turističkog i cjelokupnog gospodarskog razvitka. Dakako, iznimno značajan je segment koji se odnosi na broj zaposlenih u tvornicama prerade ribe, odnosno moguće rješavanje problema nezaposlenosti društvene zajednice. Neki tvrde kako ribarstvo u hrvatskom priobalju i na otocima u sprezi s turizmom predstavlja dodatnu vrijednost ne samo turističkoj usluzi. Zato je cilj projekata u sklopu ruralnog razvoja poticati morsko ribarstvo i njima upotpunjavati turističku ponudu.

Sprega ribarstva i turizma, povećanje potrošnje ribljih proizvoda

Naime, sektor turizma sudjeluje u potrošnji ribe ne samo na domaćem tržištu, koji u predsezoni, punoj sezoni i posezoni - uglavnom na pragu proljeća i ljeta te na izmaku ljeta i početku jeseni - predstavlja značajan konzument ribljih proizvoda. Poznato je, međutim, kako se veliki hotelski i trgovački lanci uglavnom opskrbljuju ribom iz uzgoja. No iako potrošačke navike i brži stil života znatno utječu na potrošnju ribe, prilično visoka maloprodajna cijena je prvi razlog još uvijek male konzumacije ribljih proizvoda u Hrvatskoj. Prema nekim procjenama i informacijama, odnosno podacima, svaka osoba u Hrvatskoj u prosijeku konzumira tek oko 8,5 kg ribe. Svaki deseti Hrvat nikako ne jede ribu i morske plodove, a svaki dvadeset stanovnik ne jede smrznutu ribu i morske plodove. Inače, ribu svaki dan jede tek oko 3 posto Hrvata, a jedanput tjedno njih oko 33 posto.

Osmijeh zaposlene radnice govori puno

Poznavatelji hrvatskog ribarstva dakako i mjerodavni u toj branši naslućuju kako će se postojeća slika u potrošnji ribljih proizvoda popraviti, naravno ako se ostvari strateški cilj. Isti se pitaju kako to postići kad se gotovo svakodnevno bilježi manjak svježe ribe na domaćem tržištu, posebice na tržnicama udaljenijih gradova dalmatinskog zaobalja i znatno šire. Naime, kupci i potrošači tvrde kako se svježa riba gotovo i ne nudi na tržnicama dalmatinskih gradova, nikako u općinskim središtima, osobito ne Zagori. Ako je i ima, loš je izbor te je skupa u odnosu na meso i ine prehrambene proizvode. Zato se i ne treba čuditi što riba nije toliko zastupljena u jelovniku potrošača toga podneblja.

Svježa riba se nekoć i na magarcima dopremala u Zagoru, gotovo do svakog sela

A ne tako davno riba se - prvenstveno svježe i slane srdele, skuše, skušeji, girice, inćuni - dopremala čak i do kućnog praga potrošača po selima diljem Dalmatinske zagore, nudila i prodavala. Vremešni ljudi kažu kako se riba iz primorskih mjesta u sela i zaseoke toga područja nekoć dopremala i na magarcima, uglavnom u naselja kamo nisu mogla dopirati motorna vozila. Seljaci su ih čekali jer su redovito dolazili u zakazano vrijeme i nikad nisu iznevjerili, bez obzira na teškoće tijekom putovanja.


Tagovi

GZK Riba Tvornica Olasagasti