Oko 200 posjetitelja na Danu otvorenih vrata upoznalo se sa stoljetnom tradicijom uzgoja ribe, posljedicama suše i planovima za modernizaciju proizvodnje, koja je pala s 1.800 na 300 tona godišnje.
Ribnjaci Končanica okupili su oko 200 posjetitelja na Danu otvorenih vrata, koji su imali priliku upoznati više od stoljeća dugu tradiciju uzgoja ribe, svakodnevni rad na ribnjacima i planove za budućnost proizvodnje.
Znanja o uzgoju, održavanju ribnjaka i upravljanju vodom prenosila su se s generacije na generaciju, no uvjeti proizvodnje danas su znatno drukčiji. Klimatske promjene i sve učestalije suše ozbiljno utječu na ribnjačarstvo.
Na području ribnjaka suša je proglašena u četiri od posljednjih pet godina, a nedostatak vode postao je jedan od najvećih izazova za nastavak proizvodnje. Dok se nekada godišnje proizvodilo oko 1.800 tona ribe, danas je proizvodnja pala na približno 300 tona.
O uvjetima rada tijekom ljetnih mjeseci govorila je Dejana Alavanja, zaposlenica Ribnjačarstva Končanica.
"Tijekom ljeta riba se automatskim hranilicama hrani osam puta dnevno, a sada u jesen šest puta. Aeratori rade neprestano kako bi osigurali dovoljno kisika u vodi. Kada ga ponestane, najčešće u zoru, riba dolazi na površinu po kisik. Mi kažemo da riba 'puši'. Visoke temperature i suša dodatno smanjuju količinu kisika, što može dovesti i do uginuća ribe. Ovoga ljeta vodostaj se smanjivao i po centimetar dnevno, temperature su prelazile 30 stupnjeva, a ukupno smo izgubili između 60 i 70 centimetara vode”, ispričala je tijekom obilaska.
Modernizacija proizvodnje već je započela uvođenjem automatskih hranilica za učinkovitije hranjenje ribe i aeratora koji povećavaju količinu kisika u vodi. Sljedeći korak je planirani razvoj intenzivnog uzgoja u sustavu nalik stakleniku, s kontinuiranom recirkulacijom i biološkim pročišćavanjem vode. Umjesto da se voda stalno ispušta, pročišćavala bi se i ponovno koristila, čime bi se znatno smanjila potreba za dodatnim količinama. Sustav bi osiguravao i stalan dotok kisika proizvedenog na lokaciji pomoću elektrolizatora.
Za njegov rad koristila bi se zelena električna energija proizvedena na ribnjacima. Istodobno bi plutajući solarni paneli trebali smanjiti zagrijavanje vode i gubitke zbog isparavanja tijekom ljetnih vrućina.
"Cilj nam je ponovno dosegnuti nekadašnju razinu proizvodnje i osigurati dostupnost ribe tijekom cijele godine. Stoljetno iskustvo u uzgoju šarana želimo povezati sa suvremenim tehnologijama i učinkovitijim korištenjem vode, koja nam zbog sve češćih suša postaje jedan od najvećih izazova", dodala je.
Dan otvorenih vrata pokazao je koliko ribnjaci znače lokalnoj zajednici. Tijekom dana izmjenjivale su se skupine posjetitelja zainteresiranih za obilaske, uzgoj ribe i budućnost ribnjačarstva. Uz glazbu, druženje i jela pripremljena od šarana, događanje je povezalo sjećanja na nekadašnji život uz ribnjake s današnjim izazovima proizvodnje. Stariji su se prisjećali nekadašnjeg rada i života, dok su najmlađi upoznavali djelatnost koja je obilježila ovaj kraj.
Najstarije ribnjačarstvo u Hrvatskoj uvodi novi način korištenja vodnih resursa
Ribnjaci nisu samo mjesto proizvodnje ribe nego i dio identiteta Končanice, njezine povijesti i prirodne baštine. Zbog velikog interesa posjetitelja organizatori namjeravaju Dan otvorenih vrata pretvoriti u tradicionalno godišnje okupljanje posvećeno končaničkom šaranu, na kojem bi se predstavljali tradicija, aktualni izazovi i novi koraci u razvoju ribnjačarstva.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Morski vranac - tihi čuvar naših otoka i hridi
Agrarni novinari iz brojnih zemalja svijeta posjetili najveći hrvatski ribnjak
Kako je ribarska zadruga Omega 3 iz Kali razvila cijeli lanac prerade jadranske ribe
Hrvatsko ribarstvo mijenja smjer: Ulov pada, akvakultura više nego udvostručena
