Pretraga tekstova
Europski je parlament prošle godine u Zajedničku ribarstvenu politiku uveo brojne novine, a jedna je od njih i činjenica da vraćanje neželjenog ulova u more više neće biti dozvoljeno. Hrvatska se kao članica Unije, novih pravila mora pridržavati
Obistinile su se najave da hrvatski ribari ulaskom u Europsku uniju neželjeni ulov više neće smjeti bacati u more. Naime, Europski je parlament prošle godine u Zajedničku ribarstvenu politiku uveo brojne novine, a jedna je od njih i činjenica da vraćanje neželjenog ulova u more više neće biti dozvoljeno. Hrvatska se kao članica Unije, novih pravila mora pridržavati, a ista bi se primjenjivala od 01. siječnja 2015. godine.
Zbog osobitosti Jadranskog mora, kao i ribarenja u njemu, Hrvatska je zajedno sa susjednom Italijom i Slovenijom, uputila zahtjev Europskoj komisiji, u kojem traži izuzeće od obveza sadržanih u novim propisima, navodi Glas Istre. Po novim su pravilima ribari dužni cjelokupni ulov iskrcavati na obali, pri čemu bi neželjeni, odnosno nenamjerni ulov, bilo potrebno zbrinuti na dogovoreni način. On se, pak, ne bi smio koristiti u ljudskoj prehrani, već bi služio za daljnju preradu, primjerice u riblje brašno. Ipak, članicama je omogućeno da zatraže izuzeće od nove uredbe, ako za to imaju pravovaljane razloge.
Hrvatska je, kako se neslužbeno doznaje, kao jedan od razloga za izuzeće navela tzv. "selektivnost određenog alata". Naime, plivarice kojima se lovi sitna plava riba, alat su kojim je teško postići veću selektivnost prilikom ribarenja. Također, problematiku predstavlja i zbrinjavanje neželjenog ulova. Hrvatsko ribarstvo objekata koji bi mogli poslužiti u te svrhe nema dovoljno, a investicije u njih trenutno ne bi bile ekonomski isplative. Stoga mnogi parlamentarci inzistiraju da se, prilikom donošenja novih uredbi, u obzir uzimaju specifičnosti pojedinih članica.
Da nije sve tako crno, dokazuje činjenica da su ulaskom u članstvo EU, hrvatski ribari doživjeli i brojne pozitivne pomake. Jedan je od njih zajedničko tržište, koje pruža jeftiniji, jednostavniji i brži transport proizvoda, čije je vremensko trajanje postalo čak upola brže pa je riba isti dan dostupna potrošaču u inozemstvu. Također, smanjenje potrebne dokumentacije dovodi i do značajnih ušteda, navode. A hoće li Hrvatska uspjeti izboriti izuzeće od zabrane bacanja neželjene ribe u more, treba pričekati odgovor Europske komisije.
Foto: depositphotos.com, kshatry
Autorica
Marina Bošnjak
Više [+]
Marina je urednica na AgroKlubu, specijalizirana za AgroBaze. Diplomirani je magistar agronomije te volonter Francuske Alijanse Osijek i Emmaüs zajednice Francuska.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?