Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proljetni lovostaj
  • 09.04.2015. 13:30

Ribari ujedinjeni u obnovi stoka inćuna i srdela!

Mjerama koje uključuju lovostaj i smanjene ribolovne flote želi se poboljšati stanje stoka sitne plave ribe u moru.

  • 2.305
  • 171
  • 0

Od 1. svibnja u Hrvatskoj se prvi puta provodi jedno mjesečni proljetni lovostaj na sitnu plavu ribu. Jedna je to od mjera koja se provodi kako bi se poboljšao stok srdele i inćuna, pogotovo inćuna, a koju su ribari sami predložili i proveli u suradnju s Upravom za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede. Sve mjere i aktivnosti koje se provode na hrvatskom djelu Jadrana u skladu s planovima upravljanja koje je donijela Republika Hrvatska i odobrila Europska komisija.

Ribari sami predložili lovostaj

"Naši ribari su pokazali da imaju smisao za prirodu, pokazuju ozbiljnost shvaćanja situacije, prihvaćaju lovostaje, čak predlažu njihova uvođenja sukladno stanju resursa. Ribari, osobito plivaričari koji love sitnu plavu ribu, imaju spoznaju o tome da je stanje inćuna lošije nego što je bilo nekada te da je stanje srdela takvo da je teško naći veliku srdelu. Sve to ukazuje da treba nešto poduzeti. Osobito je važno da se oporavi inćun koji je ekonomski važan.

Ako smo izgubili 1.000 tona inćuna, moramo uloviti 3.000 tona srdela da bi imali istu ekonomsku računicu", kaže viši koordinator za ribarstvo pri Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Lav Bavčević.

Smanjenje ribolovne flote i lovostaji

Strategija je sljedeća. Mjerama koje uključuju lovostaj i smanjene ribolovne flote želi se poboljšati stanje stoka sitne plave ribe u moru. Ove godine ribari su imali već jedan lovostaj koji je za počeo lani sredinom prosinca i trajao do 1. veljače te je bio duži za petnaest dana nego prošlih godina.

Dogovoreno je da ribari na more mogu mjesečno izlaziti 20 dana, što je za 10% manje nego prije. Uz to, broj ukupnih ribolovnih dana smanjen je s više od 200 na 180. Također, očekuje se da će se provođenjem mjere trajne obustave ribolova, popularnog scrapinga, smanjiti domaća ribolovna flota za pet do 10%.
"Cilj je u prvoj fazi reducirati ribolov, da se popravi stanje stoka, a istovremeno ne ugrozi ekonomska računica po brodu. U kasnijoj fazi kada se poboljša stanje stoka, mi možemo povećavati ribolovni napor. Treba uzeti u obzir i utjecaj tržišne komponente kada dođe do smanjenja ponuđenih količina", govori Bavčević.

Ovo je idealan scenarij za budućnost - da se popravi stanje stokova, uvedu nove tehnologije koje će povećati tržišnu vrijednost ulovljene ribe. Ipak treba biti oprezan kod davanja takvi prognoza i najava te želje ne pretvarati u gotovu buduću stvarnost, kako upozorava Bavčević. To svoje realistično mišljenje potvrđuje činjenicom kako u provođenju svih mjera treba uzeti u obzir da na kretanje stokova ribe dominantan utjecaj ima priroda, a ne ribarstvo kako je uvriježeno mišljenje. Treba pratiti trendove prirode te ako je stok inćuna u opadanju, smanjiti napor na njega pa ocijeniti krajnji rezultat. Važno je da su ovaj način i strategiju razmišljanja usvojili i ribari s talijanske strane Jadrana.

Hrvati i Talijani ujedinjeni

"Pregovaranje između zemalja idu u istom dobrom smjeru. Istina, osjećaju se sitni pokušaji u ostvarivanju boljih pozicija na određenim elementima, ali zajednički pravac je dobar. Ako bude dovoljno mudrosti, doći će dobrih rješenja. Za našu stranu važno je s kakvim principom ulazimo u cijelu priču - znanstvenim ili populističkim. Populistički pristup, kada se vodi računa o prevladavajućem mišljenju, ne može dati dobar rezultat. Nama se često događa da skačemo iz znanstvenog u populistički pristup, onda kad zabrazdimo posipamo se pepelom i vraćamo se znanosti da nam sve ponovno izračuna i vrati nas na pravi puta", kaže Bavčević.


Tagovi

Proljetni lovostaj Plava riba Srdele Inćuni Lav Bavčević Plivaričari Ribolovni napor Stanje stokova Tržišna vrijednost


Autor

Ante Vidović

Više [+]

Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.