Pretraga tekstova
Naši ribari ulove čak 50,9 posto ukupnog ulova srdele u EU, kaže dr. sc. Neven Bosnić. Imamo li ijednu drugu privrednu djelatnost u kojoj je Hrvatska tako značajna?
Nakon mjesec i pol dana danas prestaje lovostaj na sitnu plavu ribu. Već sutradan, u utorak 16. veljače, kad padne mrak plivaričari će isploviti na more i zasvijetliti u potrazi za srdelama i inćunima. Ove zime lovostaj je trajao od 1. siječnja do 15 veljače, kraće nego prijašnjih godina kada se protezao na dva, ponekad i dva i pol mjeseca.
Ali, kad se sve zbroji i oduzme ribari i neće puno profitirati.
Naime, tijekom božićnih i novogodišnjih blagana, rijetki su koristili produžetke do kraja prosinca. Prvi izlazak na more nakon lovostaja neće dugo trajati. Već u subotu 26. veljače će opet na vez jer počinju noći punog mjeseca. Noći svijetle pa plivaričari ne mogu loviti. Iz Uprave za ribarstvo podsjećaju da je, sukladno važećim odredbama Pravilnika o ribolovnim mogućnostima u gospodarskom ribolovu na moru okružujućom mrežom plivaricom-srdelarom sljedeća regulacija:
Podsjećaju i da su plovila duljine od 12 do 18 m koja su zainteresirana za rad u dijelovima kanalskih područja, dužna do 10. ožujka dostaviti Iskaz interesa.
Ribari smatraju da ograničenja u veljači i nisu potrebna jer su u zimskim mjesecima ulovi skromniji, manje je radnih dana pa ako potraju i vremenske neprilike teško da bi I bez ograničenja ijedan brod uspio uloviti više od 40 tona ribe. Bilo kako bilo, ljubitelji plodova mora zaželjeli su se plave ribe koja je i cjenovno najprihvatljivija. Ribari je na veliko prodaju po pet kuna, a na ribarnicama dostiže 20, a one veće i do 30 kuna za kilogram.
Srdela je uobičajena za Mediteran i otprilike šezdeset posto cjelokupnog izlova ribe odnosi se upravo na srdelu. Unatoč oganičenjima, naši ribari vjeruju da će i ove godine ostvariti dobre ribolovne rezultate. Ponoviti lanjske kada su, unatoč ograničenjima koje u sklopu zajedničke ribarstvene politike nameće Europska komisija, ulovili oko 60.000 tona srdela i inćuna. Od ukupnog ulova u EU svaku drugu srdelu ulove hrvatski ribari, izračunao je doktor ribarstva Neven Bosnić.
Naši ribari ostvare 26,3 posto ulova srdele i 3,6 posto ulova inćuna na Sredozemlju i čak 50,9 posto ulova srdele u EU te 13,8 posto ulova inćuna u EU. "Imamo li ijednu drugu privrednu djelatnost u kojoj je Hrvatska tako značajna?", pita dr.sc. Bosnić i dodaje kako sektor ribarstva daje značajan doprinos nacionalnom BDP-u. Zapošljava 14.000, a doda li se i znatan broj sezonskih radnika u ovom sektoru kruh zarađuje približno 25.000 osoba.
Tagovi
Lovostaj Sitna plava riba Ulov Ograničenja
Autor
Više [+]
Dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: "Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje