• Otpad u Jadranskom moru
  • 23.07.2017. 18:00

Otpad rastuća prijetnja za morski život, okoliš i ljude

Čak 80% ukupnog otpada na Mediteranu čini mikroplastika koja nastaje usitnjavanjem otpada i na taj način dospijeva u hranidbeni lanac.

Otpad rastuća prijetnja za morski život, okoliš i ljude
Foto: Ured zastupnika u Europskom parlamentu Davor Škrleca

Međunarodna konferencija "Otpad u moru - izazovi i rješenja" koja je okupila brojne domaće i inozemne stručnjake, predstavnike državnih institucija i aktiviste te tako omogućila prostor za raspravu svih zainteresiranih sudionika o rješavanju problema otpada u Jadranskom moru, održana je u Splitu u organizaciji zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca.

Otpad u moru predstavlja jednu od najbrže rastućih prijetnji s velikim okolišnim i gospodarskim posljedicama, a veliki dio odnosi se upravo na plastični otpad koji predstavlja najveću opasnost za morski život, okoliš i ljudsko zdravlje. Čak 80% ukupnog otpada na Mediteranu čini mikroplastika koja nastaje usitnjavanjem otpada i na taj način dospijeva u hranidbeni lanac. Kao izvjestitelj Zelenih/ESS-a za EU zakonodavni paket kružne ekonomije, koja uključuje nekoliko važnih direktiva o otpadu, zastupnik Škrlec naglašava važnost prevencije nastanka otpada ponovnom uporabom materijala i proizvoda, te napominje kako Europska komisija do kraja godine planira donijeti novu Strategiju o plastici.

U pripremi Strategija o plastici

"Komisija nastoji spriječiti i znatno smanjiti sve oblike onečišćenja mora, uključujući i onaj najvažniji, a to je otpad u moru koji se većinom odnosi na plastiku. Procjenjuje se kako će se provedbom zakonodavstva o gospodarenju otpadom morski otpad smanjiti za najmanje 25%. U sklopu paketa kružne ekonomije predlažu se i konkretne mjere za smanjenje otpada u moru provedbom ciljeva održivog razvoja za 2030. godinu i postojećeg glavnog cilja EU-a za otpad u moru. Komisija trenutno radi na Strategiji o plastici koja razmatra pitanja poput mogućnosti recikliranja, biorazgradivosti, prisutnosti opasnih tvari zabrinjavajućih svojstava u određenim vrstama plastike te u konačnici otpada u moru. Kada govorimo o važnosti prevencije nastanka otpada, što uključuje inovativni i ekološki dizajn, osim povećanja opsega recikliranja potrebno je produžiti vijek trajanja proizvoda i pronaći im novu namjenu", rekao je Škrlec.

Osim toga, građani kao pojedinci moraju postati svjesniji svoje uloge u odgovornom ponašanju gospodarenja otpadom. "Veliki problem otpada u moru je taj što čak do 94% otpada završava na morskom dnu te nije vidljivo. Podrijetlo tog otpada je 80% s kopnenih izvora, dakle, s plaža i obale, te oko 20% neodgovornog pomorskog prometa i ribarstva. Potrebno je vršiti edukaciju građana te osvještavati o važnosti selektivnog razdvajanja otpada na kućnom pragu. Moramo što hitnije promijeniti način razmišljanja o otpadu jer more nije neiscrpan izvor koji trpi neodrživo gospodarenje i eksploataciju", dodao je Škrlec.

Čišćenje splitskih plaža

Nacionalna kampanja protiv otpada u moru koju je tijekom lipnja i srpnja provodio ured zastupnika Davora Škrleca započela je akcijom čišćenja splitskih plaža, a završila je međunarodnom konferencijom u Splitu. Tijekom ovog ključnog ljetnog perioda cilj je bio doprijeti do većeg broja građana, ali i turista, stoga su najvažnije poruke kampanje protiv otpada u moru istaknute putem billboarda i plakata u većim gradovima na hrvatskoj obali, brodskim lukama i najprometnijim trajektnim linijama prema otocima.

"Cilj kampanje bio je podignuti svijest građana o ovom problemu, ali također ukazati na potrebu uspostavljanja učinkovitog i održivog modela zbrinjavanja otpada u Jadranskom moru. Hrvatska nažalost ne raspolaže usustavljenim modelom praćenja i zbrinjavanja otpada u moru, što je poprilično zabrinjavajuće uzmemo li u obzir kako je more sastavni dio duge hrvatske tradicije", zaključio je Škrlec.

Foto: Ured zastupnika u Europskom parlamentu Davor Škrleca


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo