Otpad rastuća prijetnja za morski život, okoliš i ljude

Međunarodna konferencija "Otpad u moru - izazovi i rješenja" koja je okupila brojne domaće i inozemne stručnjake, predstavnike državnih institucija i aktiviste te tako omogućila prostor za raspravu svih zainteresiranih sudionika o rješavanju problema otpada u Jadranskom moru, održana je u Splitu u organizaciji zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca.

Otpad u moru predstavlja jednu od najbrže rastućih prijetnji s velikim okolišnim i gospodarskim posljedicama, a veliki dio odnosi se upravo na plastični otpad koji predstavlja najveću opasnost za morski život, okoliš i ljudsko zdravlje. Čak 80% ukupnog otpada na Mediteranu čini mikroplastika koja nastaje usitnjavanjem otpada i na taj način dospijeva u hranidbeni lanac. Kao izvjestitelj Zelenih/ESS-a za EU zakonodavni paket kružne ekonomije, koja uključuje nekoliko važnih direktiva o otpadu, zastupnik Škrlec naglašava važnost prevencije nastanka otpada ponovnom uporabom materijala i proizvoda, te napominje kako Europska komisija do kraja godine planira donijeti novu Strategiju o plastici.

U pripremi Strategija o plastici

"Komisija nastoji spriječiti i znatno smanjiti sve oblike onečišćenja mora, uključujući i onaj najvažniji, a to je otpad u moru koji se većinom odnosi na plastiku. Procjenjuje se kako će se provedbom zakonodavstva o gospodarenju otpadom morski otpad smanjiti za najmanje 25%. U sklopu paketa kružne ekonomije predlažu se i konkretne mjere za smanjenje otpada u moru provedbom ciljeva održivog razvoja za 2030. godinu i postojećeg glavnog cilja EU-a za otpad u moru. Komisija trenutno radi na Strategiji o plastici koja razmatra pitanja poput mogućnosti recikliranja, biorazgradivosti, prisutnosti opasnih tvari zabrinjavajućih svojstava u određenim vrstama plastike te u konačnici otpada u moru. Kada govorimo o važnosti prevencije nastanka otpada, što uključuje inovativni i ekološki dizajn, osim povećanja opsega recikliranja potrebno je produžiti vijek trajanja proizvoda i pronaći im novu namjenu", rekao je Škrlec.

Osim toga, građani kao pojedinci moraju postati svjesniji svoje uloge u odgovornom ponašanju gospodarenja otpadom. "Veliki problem otpada u moru je taj što čak do 94% otpada završava na morskom dnu te nije vidljivo. Podrijetlo tog otpada je 80% s kopnenih izvora, dakle, s plaža i obale, te oko 20% neodgovornog pomorskog prometa i ribarstva. Potrebno je vršiti edukaciju građana te osvještavati o važnosti selektivnog razdvajanja otpada na kućnom pragu. Moramo što hitnije promijeniti način razmišljanja o otpadu jer more nije neiscrpan izvor koji trpi neodrživo gospodarenje i eksploataciju", dodao je Škrlec.

Čišćenje splitskih plaža

Nacionalna kampanja protiv otpada u moru koju je tijekom lipnja i srpnja provodio ured zastupnika Davora Škrleca započela je akcijom čišćenja splitskih plaža, a završila je međunarodnom konferencijom u Splitu. Tijekom ovog ključnog ljetnog perioda cilj je bio doprijeti do većeg broja građana, ali i turista, stoga su najvažnije poruke kampanje protiv otpada u moru istaknute putem billboarda i plakata u većim gradovima na hrvatskoj obali, brodskim lukama i najprometnijim trajektnim linijama prema otocima.

"Cilj kampanje bio je podignuti svijest građana o ovom problemu, ali također ukazati na potrebu uspostavljanja učinkovitog i održivog modela zbrinjavanja otpada u Jadranskom moru. Hrvatska nažalost ne raspolaže usustavljenim modelom praćenja i zbrinjavanja otpada u moru, što je poprilično zabrinjavajuće uzmemo li u obzir kako je more sastavni dio duge hrvatske tradicije", zaključio je Škrlec.

Foto: Ured zastupnika u Europskom parlamentu Davor Škrleca