Mužjaci morskih konjica jedni su od rijetkih očeva koji iznesu trudnoću

U potragu za rijetkim tatama na Zemlji koji rađaju, krenuli smo u Pulu, Aquarium gdje su nam njihovi stručnjaci ispričali zanimljivosti o fascinantnim bićima umiljatog izgleda - jedinstvenim morskim konjicima.

Iako ne sliče ribi, oni su ustvari ribe. Ne plivaju kao one vodoravno već uspravno, okomito. Osim morskih šila i morskih zmajeva, jedine su ribe kod kojih mužjak iznese trudnoću. Ubrajaju se u porodicu Šiljogubaca/Syngnathidae.

Na svijetu postoji 47 otkrivenih vrsta morskih konjica veličine od 2 do 35 centimetara. U Jadranskom moru zastupljeni su s dvije vrste: Konjic dugokljunić (Hippocampus guttulatus) i Konjic kratkokljunić (Hippocampus hippocampus).

Ove dvije vrste nalazimo na drugačijim tipovima staništa. Dugokljunići nastanjuju plitke dijelove mora ili livade morskih cvjetnica, dok kratkokljuniće možemo pronaći na širem rasponu staništa, na dubinama do 60 metara.

Šarmeri podzemnog svijeta

Morski konjici su karizmatične ribe, a zbog svog prepoznatljivog oblika tijela, dobivaju ime koje na latinskom označava spoj konja i gusjenice. Ubrajaju se u koštunjače, a njihov se egzoskelet sastoji od koštanih ploča prekrivenih slojem kože.

Zamjećujemo kako je klasičan "riblji" izgled kod njih sasvim izmijenjen. Plivaju uspravno, imaju glavu nalik konjskoj, zmijolik rep, manji broj peraja od drugih riba i oči slične kameleonu, dok im je tijelo zaštićeno tvrdim i bodljikavim koštanim pločama prekrivenima kožom. Na tijelu se nalaze mnogobrojne bodlje i mesnati privjesci koji se razlikuju po veličini i razgranatosti.

Zanimljivosti o morskim konjicima

Jedina je životinja kod koje se pojavljuje prava obrnuta trudnoća. Stručna suradnica iz Aquarium Pula, ekologinja Ela Pahor objašnjava da, iako kod nekih vrsta riba mužjaci samo čuvaju oplođena jajašca, kod morskog konjica mužjak ih nosi u posebnoj kožnoj vrećici, gdje ih opskrbljuje kisikom, hormonom prolaktinom važnim za sazrijevanje i kalcijem.

Zanimljivo je i to da mogu pomicati jedno oko neovisno o drugome, istovremeno gledajući prema naprijed i nazad, što im pomaže u lovu. Nemaju zube već cjevastu njušku pa plijen usisavaju poput usisavača. Imaju prehenzilni ili primljivi rep kojim se kao "rukom" pričvršćuju za biljke i druge predmete.

Leđnom perajom, kojom se kreću naprijed, mogu zamahnuti čak 30 - 70 puta u sekundi. Majstori su kamuflaže, mijenjanje boje važno je u komunikaciji i udvaranju te kako bi izbjegli grabežljivce ili se neprimjetno približili plijenu.Morski konjici jedinstveni su u životinjskom svijetu jer mužjaci zatrudne, nose jajašca i rađaju mlade.

Iako spadaju u monogamne vrste i moglo bi se reći da imaju "zagarantiranog" partnera cijeli život, oni svako udvaranje uveličaju višednevnim plesom. U toku parenja, ženka predaje jajašca u mužjakov vrećasti nabor, nakon čega ih on oplodi i nosi.

Razlike među spolovima

Najočiglednija razlika između mužjaka i ženki je glatki, elastični kožni nabor u obliku vrećice ispod prsne koštane izbočine (kobilice) kod mužjaka. Ženka polaže jaja u taj nabor, gdje se mladunci razvijaju na sigurnom, zaštićenom mjestu. Mlađ može biti dugačka tek 5 mm kada se rodi. Bebe konjici vjerna su kopija odraslih u sićušnojj verziji i od samog rođenja potpuno su samostalni.

Naši domaćini iz pulskog akvarijuma dokumentirali su videom rijedak proces rađanja morskih konjica, zabilježivši trenutak kako mužjak tropske vrste Trbušastog morskog konjica (Hippocampus abdominalis) izbacuje stotine mladih iz svoje vrećice. Ovaj događaj prikazuje jedinstvenu reproduktivnu biologiju gdje mužjak nosi i rađa potomstvo.

Morski konjici imaju vrlo brzi metabolizam, stoga jedu gotovo neprestano tijekom dana, konzumirajući zooplanktone, sitne račiće, ličinke riba i sitnih organizama.

Glavne prijetnje morskim konjicima su klimatske promjene, zagađenje mora, degradacija staništa te ljudske smetnje i prelov. Iako u većini područja nisu ciljane ribolovne vrste često završavaju kao slučajan ulov u koćama, čije povlačenje po dnu mora uzokuje velike štete.

Industrijski ribolov može uništiti staništa i ostaviti morsko dno ogoljenim, čineći zahvaćena područja nepogodnima za život. Mnoge slučajno zahvaćene životinje nisu vraćene u more nego prodane.

U više od 80 zemalja šiljogupci (morski konjici, morske šile i morski zmajevi) prodaju se u desecima milijuna primjeraka za upotrebu u tradicionalnoj kineskoj medicini, kao sušena hrana ili ukrasi.

Nije jednostavna vrsta za držanje

Ove životinjice nije lako održavati u akvariju jer zahtijevaju živu hranu, brigu stručnjaka i veterinara te visoku kvalitetu vode, zbog čega se ne preporučuje hobistima. Činjenica je da kroz njihov jednostavni probavni sustav hrana prolazi brzo, što znači da se moraju hraniti često. Jedinka mlađi morskih konjica može pojesti nevjerojatnih 3000 komadića hrane svaki dan. Stručnjaci za konjice surađuju s akvarijima diljem svijeta na razvijanju programa razmnožavanja u kontroliranim uvjetima kako bi bolje razumjeli njihove potrebe i podržali projekte očuvanja divljih populacija.

Ugrožena vrsta

U posljednje vrijeme njihova se brojnst znatno smanjila pa su uvršteni u popis ugroženih i strogo zaštićenih vrsta Republike Hrvatske.

Morski konjici su zaštićena vrsta prema Washingtonskoj konvenciji (CITES), a Aquarium Pula radi na njihovom očuvanju.

Ugroženi kaukal i gregula česte su žrtve prilova, ali i štakora

Također postoji i Kodeks ponašanja u turizmu povezanim sa šiljogupcima koji propisuje kako postupiti ako iz vidite u prirodi. Ne smiju se dirati, uznemiravati ili zadirati u njihov osobni prostor (minimalno 30 cm oko životinje) kako bi se izbjeglo izazivanje stresa i narušavanja njezina prirodnog ponašanja.

Rađanje morskih konjica pogledajte u videu: