Morski vranac - tihi čuvar naših otoka i hridi

Dok su turisti i domaći ljeti uživali na jadranskim plažama, s obližnjih hridi promatrao ih je jedan od najvještijih stanovnika našega mora - Morski vranac. U jesen doista izgledaju veličanstveno, raširenih krila, gotovo kao da pobjedonosno slave nakon uspješnog lova. Ipak, iza ovog upečatljivog ponašanja krije se vrlo praktičan razlog.

Morski vranac, elegantna je ptica čija prisutnost svjedoči o čistoći i bogatstvu jadranskog ekosustava. U Jadranu obitava sredozemna podvrsta, koja je endemična za Mediteran i Crno more (Phalacrocorax aristotelis desmarestii), što jadransku populaciju čini međunarodno iznimno važnom.

Za razliku od nekih drugih ptica, sredozemna podvrsta morskog vranca je stanarica, što znači da ne migrira u tople krajeve, već cijelu godinu provodi na jadranskim liticama.

Prepoznatljivo crno ruho

Morski vranac je ptica vitkog tijela, dugačka između 68 i 78 centimetara, s rasponom krila do 110 centimetara. Odrasle jedinke na prvi pogled izgledaju potpuno crno, no pod zrakama sunca njihovo perje dobiva predivan tamnozeleni metalni odsjaj. Na vrhu kukastog kljuna ističe se žuta boja, dok im u sezoni parenja na vrh glave pojavi prepoznatljiva mala perjanica.

Mladi vranci su smećkaste boje za znatno svjetlijim trbuhom. Svoje prepoznatljivo crno ruho dobivaju u drugoj godini života.

Noge su mu savršeno prilagođene njegovom načinu života. One su njegov glavni pogon za ronjenje i kretanje pod vodom. Dok pliva na površini vode, drži noge stisnute uz tijelo, a tek kada zaroni, počinje ih koristiti kao snažna vesla.

Za razliku od pataka ili galebova kojima su kožicom povezana samo tri prsta, ima sva četiri prsta povezana širokom plivaćom kožicom. Takvo stopalo djeluje poput velikog, snažnog peraja te mu omogućuje nevjerojatnu okretnost u lovu ribe pod vodom. Na krajevima prstiju nalaze se zakrivljene pandže koje mu služe za čvrsto prianjanje uz strme morske grebene, pogotovo za vrijeme valova i jakog vjetra.

Jedinstveno sušenje krila

Vranci nemaju tako dobro razvijenu uljnu žlijezdu za namašćivanje perja kao druge vodene ptice. Zbog toga nakon svakog lova možemo ih vidjeti na stijenama, molu ili čak barci u njihovoj najpoznatijoj pozi - raširenih krila, sušeći se na suncu i vjetru. Iako je motivacija za preživljavanje, slika vranca koji na morskoj hridi drži raširena krila prema suncu, doista ostavlja snažan, gotovo poetičan dojam pobjede nad morskim dubinama.

Gdje žive jadranski vranci

Procjenjuje se da se u hrvatskom dijelu Jadrana gnijezdi između 2 i 4 tisuće parova. Za svoja staništa biraju isključivo nenaseljene vanjske otoke, strme litice i hridi zarasle makijom, gdje su sigurni od kopnenih grabežljivaca i ljudskog uznemiravanja.

Najveće populacije nalaze se na sjevernom Jadranu - u istarskom akvatoriju (posebice oko Nacionalnog parka Brijuni), te u srednjem Jadranu na području zadarskog arhipelaga i Nacionalnog parka Kornati. Manje kolonije nalaze se i na samom jugu.

Vrlo su privrženi svojim staništima. Parovi su monogamni i godinama se vraćaju na iste stijene kako bi izgradili gnijezda od granja i morske trave. Njihova sezona gniježđenja počinje izrazito rano a prvi parovi polažu jaja već u prosincu i siječnju, prkoseći zimskim burama.

GPS uređaji na leđima morskih vranaca dio su znanstvenih istraživanja i monitoringa ove zaštićene morske ptice. Uređaji bilježe točne rute kretanja i otkrivaju na kojim lokacijama najviše love, što pomaže u definiranju morskih područja.

Zaštićeni stanari našeg mora

Morski vranac je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta. Budući da dijeli isti prostor i resurse s ljudima, danas se suočava s ozbiljnim prijetnjama. Najveća opasnost prijetim im od slučajnog zaplitanja u ribarske mreže stajaćice, u kojima se, unatoč svojim ronilačkim vještinama, utope.

Također, sve veći pritisak ljetnog nautičkog turizma i posjeti izoliranim otocima uznemiruju ptice u kritičnim razdobljima, dok zagađenje mora plastikom rezultira time da ptice nesvjesno ugrađuju otpad u svoja gnijezda. Očuvanje ovih elegantnih letača i ronioca ključno je za održavanje prirodne ravnoteže i očuvanje divlje, koliko toliko, netaknute strane Jadrana.

^{Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija}

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor