Majmunska jegulja bi mogla zamijeniti bijelo meso?

Porast globalne temperature, klimatske promjene, sve manje održivo stočarstvo optuženo za emitiranje ogromnih količina stakleničkih plinova - tjera znanstvenike za pronalaženje novih rješenja koja će u budućnosti trebati prehraniti sve veći broj stanovnika Zemlje. 

Tajna preživljavanja mogla bi ležati, ili još bolje reći plivati na zapadnoj obali SAD-a. Naime, prema nalazima Sveučilišta Kalifornija u Irvineu (UCI) biolozi su proučavali genom neobične ribe čiji bi uzgoj mogao ponuditi ljudima nove mogućnosti u prehrani životinjskim proteinima.

"Majmunska jegulja" se hrani algama

Riba latinskog naziva Cebidichthys violaceus, poznata i kao majmunska jegulja (zbog svog oblika tijela) ima probavni trakt sličan ljudskom, odnosno želudac s jakom kiselinom te tankim i debelim crijevima. Ova riba pripada skupini od 5% riba, od ukupno 30.000 vrsta koje se hrane samo algama.

Upravo je ova karakteristika privukla pozornost Donovana Germana, izvanrednog profesora ekologije i evolucijske biologije te istraživača Jospeha Herasa i njihovih kolega. Oni su željeli istražiti kako ova riba preživljava hraneći se izvorom hrane s niskim sadržajem lipida, a koji su neophodni za sva živa bića. Sekvencioniranjem i sastavljanjem visokokvalitetnog genoma ribe, tim je otkrio tajnu.

"Otkrili smo da probavni sustav majmunske jegulje odlično razgrađuje škrob, što smo i predvidjeli", rekao je za eurekalert German, jedan od istraživača te nadodao: "Također smo naučili da se prilagodila kako bi bila vrlo učinkovita u razgradnji lipida, iako lipidi čine samo 5% sastava algi kojima se hrane, a to je primjer onoga što nazivamo probavnom specijalizacijom u genomu".

Majmunska jegulja naraste oko 1m i bude teška oko 2,7 kilograma. Na kopnu može preživjeti do 37 sati zahvaljujući sposobnosti disanja i izvan vode. U proteklom je desetljeću ova riba postala kulinarska delicija budući da se pojavila u brojnim vrhunskim restoranima, a blagi okus poput bijelog mesa, potpuno je drugačiji od njezina impozantnog izgleda. 

Akvakultura - izvor novih proteina za ljudsku prehranu 

Budući da klimatske promjene čine uzgoj stoke manje održivom, ovo otkriće obećava razvoj novih izvora proteina za prehranu ljudi. To bi moglo biti važno za akvakulturu, što je moguća alternativa, ali postavlja se pitanje čime hraniti ribu koja jede samo bilje.

"Upotreba namirnica na biljnoj bazi smanjuje zagađenje i košta manje", rekao je Heras, prvi autor studije. Međutim, većina riba iz akvakulture su mesožderke i ne mogu se nositi s biljnim lipidima. Sekvencioniranje ovog genoma omogućilo im je bolje razumijevanje vrsta gena koji su potrebni za razgradnju biljnog materijala. "Istražimo li dodatne riblje genome, možda ćemo pronaći ribu svejeda s genima, kandidata za održivu akvakulturu", nadodao je Heras. 

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor