Kako pomiriti zaštitu prirode i ribarstvo, ostaviti ribarima posao, resurse i prave komade ribe?

Bez učinkovitog upravljanja zaštićenim područjima i bez suradnje svih dionika na provedbi buduće Uredbe o zaštiti okoliša, Hrvatska će teško odgovoriti na UN-ovu inicijativu "30x30" koja podrazumijeva da se do 2030. godine proglasi 30 posto kopnenih i 30 posto morskih površina Zemlje zaštićenim područjima.

Na to se obvezala i Europska komisija u svom Europskom zelenom sporazumu, a Hrvatska će tako pojačati zaštitu morskih područja u Jadranu. Zaključci su to okruglog stola koji je u Splitu organizirala svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF u suradnji s Predstavništvom EK u Republici Hrvatskoj.

"Uz planove upravljanja i učinkovitu zaštitu, najveći su nam izazovi u Upravi ribarstva administracija i rokovi. Nužno je pomiriti sektor zaštite prirode i sektor ribarstva. Teško će biti dostići 10 posto, a 30 posto lakše", izjavio je ravnatelj Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, Ante Mišura.

Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja istaknuo je da ne treba gledati na tih 30% zaštite kao na obvezu, već kao na priliku. "Trebamo iskoristiti novac koji je na raspolaganju i osigurati budućnost za sebe i za svoje potomke. Da ostavimo ribarima posao, resurse i prave komade ribe", kazao je

"Nisam pobornik matematičkih podjela, zašto baš 30 posto? Važnije su mjere prostorno-vremenske regulacije. Zaštita mora treba biti proporcionalna zatečenom stanju", upozorio je Nedo Vrgoč, pomoćnik ravnateljice Instituta za oceanografiju i ribarstvo dodavši da je primjerice talijanska flota, tri do četiri puta jača od naše pa bi trebala biti odgovorna i za proporcionalno veći postotak zaštite. 

Slaba zaštita Jadranskog mora

"Hrvatska po pitanju kopnene zaštite stoji jako dobro, s više od 36 posto zaštićenog područja, ali nam je zaštita Jadranskog mora prilično slaba, tek oko 12 posto", upozorila je Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite u WWF Adriji.

Kako kaže, bitni su nam i ribari i riba, i poljoprivrednici i pčele, važna su nam sva zelena staništa u urbanim područjima i poljoprivredne površine, kao i sve morske trave koje pokrivaju svega 0,1 posto morske površine, a čuvaju gotovo 18 posto ugljika u oceanima.

Sudionici skupa predložili su točkastu strogu zaštitu, što podrazumijeva da umjesto više desetaka kilometara u kojima ne bi bio dozvoljen ribolov, imamo više manjih područja diljem Jadrana, ali odgovaramo ukupnom postotku tražene zaštite.

Panelisti su se složili da uz službenu radnu skupinu kroz koju bi svoj doprinos budućoj izradi planova obnove dali svi relevantni dionici, do ostvarenja cilja visoke zaštite možemo doći  jedino ako ministarstvo nadležno za zaštitu okoliša donošenje i provedbu Uredbe o zaštiti prirode postavi kao prioritet. Zato je jako važno da Hrvatska u okviru buduće rasprave u Vijeću Europske unije aktivno zagovara visok postotak zaštite od 30 posto, sljedeći prijedlog Europske komisije, čulo se ne okruglom stolu.

Osigurati budžet sukladno planu

Neophodno je i da komunikacija prema javnosti bude transparentna i pravovremena, da su rokovi jasni te da se osigura budžet koji je dostatan za ostvarenje tako ambicioznog plana. Povećanje zaštite, usuglasili su se svi panelisti, nije nešto što radimo samo zbog prirode, već i zbog budućnosti svih nas.

Na okruglom je stolu bilo govora o preporuci da se koćarenje zabrani u svim zaštićenim područjima do 2030. godine, što je potaklo raspravu među prisutnim ribarima, dok su predstavnici institucija naglasili da je koćarenje važno i da nisu za njegovu zabranu. Pričalo se i o nužnosti osnivanja zaštićenih područja u onim dijelovima našega mora koje je važno za vrste i staništa, a ne nužno pojasu koji bi bilo najlakše zaštititi, poput ZERP-a.

Ribari su izrazili svoju spremnost za suradnjom, znanstvenici već proučavaju dijelove mora koji bi odgovarali strogoj ili samo zaštiti, nevladin je sektor ukazao na nužnost uključivanja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva turizma kao i županija zbog nautičkog pritiska na Jadransko more.