• Konzumacija ribe
  • 16.01.2018. 09:00

Jedemo premalo ribe - pokazalo istraživanje

Iako su Hrvati većim dijelom, prema mentalitetu, kulturi, načinu života i prehrani, bliski ostalim stanovnicima Mediterana, još su skromni potrošači ribe.

Foto: Pixabay/passthesource
  • 468
  • 47
  • 0

Tijekom 2017. godine, međunarodna organizacija EUROFISH, na zahtjev i u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, provela je istraživanje tržišta s ciljem dobivanja najaktualnijih podataka i spoznaja o konzumaciji proizvoda ribarstva na području cijele Hrvatske. Istraživanje je omogućilo identificiranje navika, preferencija i načina konzumacije proizvoda ribarstva, te je ujedno dalo uvid u opće znanje o ribi hrvatskih potrošača.

Riba pripada skupini namirnica životinjskog porijekla koja je bogata proteinima i visoko nezasićenim omega-3 masnim kiselinama, te redovno konzumiranje ima blagotvorni učinak na ljudsko zdravlje.

Konzumacija ribe u EU ispod preporučenih količina

Iako je svježa riba široko dostupna u Europi, konzumacija u većini država članica Europske Unije (EU-28) je ispod preporučenih količina. Trenutna konzumacija na nivou EU iznosi otprilike 12 milijuna tona godišnje, od čega na uvoz otpada 60%.

Svjetska konzumacija ribe iznosi 20,1 kg/per capita (po glavi) u 2015. Prema podacima Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA), europski prosjek konzumacije iznosi 25,5 kg/per capita, no postoje velike razlike između pojedinih država članica, pa tako konzumacija u Portugalu iznosi rekordnih 55,3 kg/per capita, dok Španjolska drži drugo mjesto s 46,2 kg/capita2.

Hrvatsko stanovništvo skromni potrošači ribe

Svjetska konzumacija ribe iznosi 20,1 kg/per capita (po glavi) u 2015. Prema podacima Europskog tržišnog opservatorija za proizvode ribarstva i akvakulture (EUMOFA), europski prosjek konzumacije iznosi 25,5 kg/per capita.

Iako su Hrvati većim dijelom, prema mentalitetu, kulturi, načinu života i prehrani, bliski ostalim stanovnicima Mediterana, još su skromni potrošači ribe. Konzumacija ribe u Hrvatskoj je vrlo niska, te ona prema EUMOFA izvoru iznosi 18,4 kg/per capita u 2015., dok prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) konzumacija ribe kod hrvatskih potrošača iznosi od 8 do 9 kg/per capita u 2012.

Uzimajući u obzir dugu tradiciju ribarstva koje je neodvojivi dio identiteta obalnog i otočnog stanovništva, navedene količine su neopravdano niske. Pored toga što ribarstvo opskrbljuje tržište sa zdravom hranom, ono predstavlja zaštitni znak tradicijskog načina življenja na Jadranu. Unatoč očiglednoj važnosti ribe u prehrani, ona je često zanemarena u diskusijama o nutritivnim vrijednostima i zdravstvenim blagodatima, stoga dobivanje jasne slike o konzumaciji ribe i njenoj ulozi u prehrani kod Hrvata predstavlja svojevrsni izazov.

Izvozimo više nego uvozimo

U 2015. godini, Hrvatska je imala ukupnu proizvodnju proizvoda ribarstva i akvakulture od 89.138 tona, te je prema podacima DZS neto izvoznik, odnosno izvozi (818 304 tis. kn) više ribe nego što uvozi (159 015 tis. kn) - što daje temelje za povećanje količine aktualne konzumacije ribe.

U Hrvatskoj je do sada provedeno svega nekoliko pojedinačnih istraživanja o konzumaciji ribe, uz korištenje različitih metoda, što dovodi u pitanje usporedivost raspoloživih podataka i onemogućava utvrđivanje trendova. Upravo zbog toga se nametnula potreba za provođenjem cjelovitog istraživanja koje će dati odgovor na pitanje je li i zbog čega je trenutna konzumacija ribe u RH ispod prosjeka EU, kakvo je opće znanje i stav Hrvata prema konzumaciji ribe, a posebice prema konzumaciji ribe iz uzgoja.

Napokon aktualni i rezprezentativni podatci

U cilju dobivanja najaktualnijih reprezentativnih podataka i spoznaja o konzumaciji ribe na području cijele Hrvatske, Eurofish, međunarodna organizacija za razvoj ribarstva i akvakulture u Europi, je proveo istraživanje tržišta i izradio izvještaj pod nazivom "Konzumacija ribe u Republici Hrvatskoj" na zahtjev Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske koji je bio podnesen tijekom redovne, 15. sjednice Upravnog vijeća Eurofish-a u Kopenhagenu 2016 godine, kojeg je RH redovna članica.

Unatoč očiglednoj važnosti ribe u prehrani, ona je često zanemarena u diskusijama o nutritivnim vrijednostima i zdravstvenim blagodatima, stoga dobivanje jasne slike o konzumaciji ribe i njenoj ulozi u prehrani kod Hrvata predstavlja svojevrsni izazov.

Anketno istraživanje je provedeno tijekom ožujka 2017. u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta Prizma d.o.o. iz Zagreba, koja je provela istraživanje, dostavila statističke podatke i sudjelovala u izradi anketnog upitnika, te u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Upravom ribarstva, koja je sudjelovala u izradi anketnog upitnika.

Uzimajući u obzir da prosječna konzumacija ribe po članu kućanstva iznosi 0,41 kg / po obroku i da se riba najčešće konzumira na tjednoj bazi, istraživanje je zaključilo da godišnja konzumacija u Hrvatskoj iznosi 21,32 kg/per capita, dok je za ostale grupe ispitanika prosječna godišnja konzumacija proporcionalno manja.

Detaljne podatke za svaki dio Hrvatske potražite u Izvještaju o provedenom istraživanju koji se nalazi ispod članka.

Foto: Pixabay/passthesource


Dokumenti


Tagovi

Konzumacija ribe EUROFISH Istraživanje tržišta Per capita Riba


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Profesorica hrvatskog jezika i književnosti s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica Agrokluba. Hobi vrtlarica, zaljubljena u prirodu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Breskva, marelica, nektarina. Sad samo da nas ove godine zaobiđe mraz