Institut Plavi svijet pohvalio građane: I dalje nam šaljite dojave o kitovima i drugim predatorima

Poziv građanima koje je prije desetak dana uputio Institut Plavi svijet, u potrazi za velikim kitom koji se nekoliko dana nalazio u Velebitskom kanalu, kako bi se utvrdilo njegovo zdravstveno stanje, mnoge je digao na noge.

Naime, kit je prvi put opažen 12. kolovoza u blizini Krčkog mosta, zatim je viđen kod Sv. Jurja, a posljednje kod Ražanca. Da se kit nalazi kod Starigrada-Paklenice, građani su dojavili 19.08., na čemu su im u Institutu bili zahvalni, nazvavši čin najboljim primjerom građanske znanosti na djelu. 

Ove godine viđeni u više navrata

Tijekom svog boravka u Jadranu veliki kitovi uglavnom koriste područje južnog Jadrana i posebice Jabučke kotline jer se u proljeće u tom području pojavljuje veća količina krila - planktonskih račića kojima se ove velike ribe hrane. S obzirom na to da se zadržavaju uglavnom u otvorenom moru većini njihova prisutnost ostaje skrivena no ribari koji su na tom dijelu Jadrana redovito dojavljuju svoja opažanja.

"Povremeno veliki kitovi svoju prisutnost u Jadranu otkriju kad se približe obali ili uđu u kanale između naših otoka. Ove godine viđeni su u više navrata, u travnju kod Rogoznice i Šolte, u lipnju u Župi Dubrovačkoj, Orebiću, uz Pelješac i Jabuku. Početkom srpnja jedna životinja počinje se opažati u Velebitskom kanalu, a jedna ili dvije jedinke opažene su uz Vrgadu, Žirje, u Malostonskom zaljevu, uz Šoltu, Rogoznicu, Mljet, ispred Boke Kotorske… U većini ovih slučajeva životinje su jednostavno prošle kroz područje u kojem su opažene te nisu ponovo viđane“, kažu iz Instituta.

Unatoč svojoj veličini, veliki kitovi izuzetno se dobro snalaze i u plićim i zatvorenim prostorima, a ako se radi o zdravim životinjama ta vrsta nije sklona nasukavanju na obalu.

Važne su im dojave građana

Draško Holcer, viši kustos i jedan od osnivača Instituta Plavi svijet u Drugom programu Hrvatskog radija izjavio je kako veliki kitovi ne napuštaju Mediteran, za razliku od onih u polarnim morima. "Oni ostaju tu cijele godine i naučili su prepoznati mala lokalna područja veće produktivnosti plantkonskih račića. Redovito ulaze u Jadran, mi ih ne susrećemo jer se drže otvorenih područja. Ako slučajno priđe obali, javnost tada reagira, kao u ovom slučaju."

Holcer kaže kako ne znaju od kuda dolaze u Jadran, koji dio populacije predstavljaju, zašto su došli do sjevernog dijela te što rade u Velebitskom kanalu po pet, šest dana.

"Zato nam je ova akcija bila važna. Htjeli smo ga fotografirati jer naši kolege koji se bave istraživanjem imaju kataloge koji služe za identifikaciju, htjeli smo utvrditi odakle je došao i koji je razlog. Naš susret nije trajao predugo, imamo fotografije, ali nedovoljno za identifikaciju", priča Holcer istaknuvši kako su zadovoljni i zahvalni javnosti na odgovor na njihov poziv. Kaže, žele educirati građane o tome da je Jadran dio mediteranskog staništa kitova te da nisu opasni. 

Bez morskih predatora nema ni druge ribe

Posebno ističe kako su kitovi, morski psi, kornjače i dupini svojevrsni bioturbatori i bez njih morski okoliš ne bi mogao funkcionirati. "Oni se kreću po dnu mora, dižu hranjive tvari koje omogućavaju razmnožavanje zelenih algi i fitoplanktona, temeljem njega zooplantkona, a onda i sve druge morske životinje", pojašnjava dodajući kako se lako može kvantificirati koja količina biomase ovisi o prisutnosti ovih velikih predatora.

"Pogrešno je razmišljanje da ako ne bude dupina, da će biti više riba za nas. Ne, dapače, ako ne bude dupina, ribe će biti manje. Te životinje kao vrhunski predatori osiguravaju zdravlje svih organizama populacije kojima se hrane. Ako nemate predatore koji ulove sporu ili bolesnu ribu, u populaciji ostavljate i te loše jedinke. Dakle, populacija organizama koje su zanimljive za lov je slabija na uvjete okoliša i nije sposobna preživjeti u njemu dugoročno. Brinuti o stanju vrhunskih predatora, ključni je dio očuvanja okoliša", upozorio je. 

Građani, i dalje dojavljujte opažanja

Stoga u Institutu i dalje pozivaju građane da promatraju što se događa te im šalju dojave i fotografije na Facebook profil BlueWorldInstitute ili na broj 098 976 0271, a što možete činiti i dok ste na ljetovanju, u plovidbi trajketom i sl.

Upozoravaju da se kita, ako ga se uoči, ne smije proganjati ili mu se približavati, posebice ako uđe u neko pliće područje ili uvalu. Treba ga promatrati s udaljenosti od barem 50-ak metara.