• Odstrjel kormorana
  • 29.01.2018. 15:00

EU kaže: odstrijeliti trebamo 1.250 kormorana

Kormorani, ribari, zaštita i štete - veliki vranac i dalje stvara sukobe na razini ribara i zelenih. Što kaže predsjednik Hrvatskog športskog ribolovnog saveza Vladimir Sever?

Foto: Bigstockphoto/wrangel
  • 1.838
  • 86
  • 0

Kormorani u Hrvatskoj ponovno su u središtu pozornosti. Ovog puta nisu u pitanju štete koje čine ribljem fondu, nego prosvjedi "zelenih" i zaštitara prirode koji ovih dana napadaju Ministarstvo poljoprivrede zbog odluke o dopuštenom odstrjelu ove u Hrvatskoj zaštićene ptice. Ministarstvo, pak, poštuje direktivu iz Bruxellesa o potrebi da se smanji broj ovih pernatih predatora. Još 1996. godine Europski parlament u Strassbourgu je donio Odluku da se kormorani ispuste iz Zakona o zaštiti ptica i da se donese mjera za ograničenje njihova broja (B4-0138/96 - Službeni list Europskog društva 04.03.1996.).

Već niz godina ribolovnu organizaciju i uzgajivače riba u Republici Hrvatskoj, ali i u Europi, muči problem hiper-populacije kormorana - velikog vranca, koji čini ogromne štete na ribnjacima, ali i na otvorenim ribolovnim vodama.

Ribolovni predator s Dalekog istoka

Što je kormoran - veliki vranac? To je vrsta ptice (Phalacrocorax carbo sinensis), koja već godinama premašuje održivi broj u odnosu na druge vrste i prirodni okoliš. Došlo je do hiper-populacije koja je već sada dovela do nesagledivih posljedica. Kormoran - veliki vranac je prosječne težine 2,5 kilograma, a isključivo se hrani ribom. Lovi pojedinačno i grupno. Roni 20 do 25 metara dubine i pod vodom može ostati čak do jedne i pol minute. Dnevno pojede 400 do 500 grama ribe ili godišnje 150 do 170 kilograma. Najradije lovi vretenastu, duguljastu ribu radi lakšeg gutanja.

Vladimir Sever, predsjednik HŠRS

Zbog toga velike štete radi loveći izrazito plemenite vrste kao što su smuđ, štuka, lipljen, pastrve i ostale vrste i to čak dužine do 40-tak cm. Većinu ulovljenih riba čine primjerci 10 do 30 cm, ali može požderati jegulju od 65 cm. Mnogo većih riba mu pobjegne, ali ih ozlijedi. Zbog toga mnogo riba naknadno strada od povreda nanesenih oštrim kormoranovim kljunom. Također je i prirast ribe manji jer su ribe zaplašene i ne uzimaju hranu. Isto se događa u uzgajalištima i na otvorenim vodama. Dnevno kormoran može preletjeti 70 km. Gnijezdi se tri do četiri puta godišnje. I ono što treba posebno napomenuti, nema prirodnog neprijatelja.

Kormorani postali europski problem

Do 1970. godine broj kormorana u zapadnom dijelu Europe kretao se oko 30.000 primjeraka i bio je u dugogodišnjoj ekološkoj ravnoteži. Nakon donošenja totalne zabrane lova 70-ih godina počinje porast populacije ove ptice, pa je već 1996. godine bilo više od 700.000 jedinki. Isti omjer porasta je i u Hrvatskoj. Može se reći da je u Europi, na bazi procijenjenog broja kormorana od 760.000 u 1996. godini, dnevni gubitak u ribljem fondu 342.000 kilograma ili u samo jednoj kalendarskoj godini oko 130.000 tona. Danas su ti brojevi mnogo veći.

U Republici Hrvatskoj kormoran je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode (N.N. 54/76.). Kasnijom dozvolom odstrjela kormorana u krugu ribnjačarskih površina problem ponovno nije riješen niti poboljšan, jer je Zakonom o nošenju oružja čuvarima na ribnjacima zabranjeno nositi dugo oružje kojim se kormoran jedino može odstrijeliti. Dakle, Zakonom o zaštiti prirode kormoran je zaštićena vrsta ptice i na ribolovnim vodama ovlaštenika ribolovnog prava nema pravo odstrjela.

Odstrjel 1250 kormorana štedi 8 milijuna kuna

"Stajalište Hrvatskog športskog ribolovnog saveza i ovlaštenika ribolovnog prava je da mi ribolovci nismo protiv zaštite te vrste ptice, ali je na terenu evidentno vidljivo da ta vrsta ptice radi veliku štetu ribljem fondu, a isto tako i ribnjačarstvima koja uzgajaju slatkovodnu ribu. Populacija kormorana iz godine u godinu je sve brojnija. Iz toga razloga Hrvatski športski ribolovni savez i ribolovne udruge, ovlaštenici ribolovnog prava, podržavaju zakonsku regulativu odstrjela kormorana kako bi se spriječilo da populacija iz godine u godine bude sve brojnija i da se ubuduće održava brojnost kormorana prema mogućnostima i izdržljivosti staništa.

U Bruxellesu je donesena odluka da na prostoru Republike Hrvatske, kao članice EU, u 2018. godini treba odstrijeliti 1.250 jedinki. To bi statistički značilo da bi kormorani u jednoj godini manje pojeli 200.000 kilograma slatkovodne ribe. Ako to pomnožimo s cijenom jednog kilograma ribe, koji je u prosjeku 40 kuna, radi se oko 8 milijuna kuna smanjenih šteta na vodama i uzgajalištima u samo jednoj godini", objašnjava razmišljanja hrvatskih ribolovaca i uzgajivača Vladimir Sever, predsjednik HŠRS-a.

Kako dodaje, kao predsjednik ribolovnog saveza čudi se svim zaštitarima prirode i Ministarstvu zaštite okoliša da se jedino u RH ne štiti riblji fond, a da je u zadnjih 15-tak godina ta ista vrsta kormorana na mnogim salmonidnim vodama, pastrmskim vodama, u nekim vodotocima pojela autohtone vrste pastrve koje su jedino obitavale u Hrvatskoj.

"Time su nestali prirodni dragulji i jedna nemjerljivo prirodno bogatstvo. To je pravi apsurd. Nevjerojatno je kako su to zaštitari dopustili. Isto tako se čudim što nitko nije reagirao na devastaciju šuma i biljnog pokrova na mjestima gdje su velike skupine jata i kolonija kormorana svojim obitavanjem od okoliša učinili pustoš. Kao da je pala bomba. Sve je izgorilo od kiselina u izmetu. Zar to nitko ne vidi? Ako uzmemo u obzir da mi sportski ribolovci želimo da se populacija velikog vranca održava u jednom optimalnom brojnom stanju i da na taj način smanjimo štetu na ribljem fondu u vrijednosti od osam i više nilijuna kuna, onda naše stajalište i podrška sanitarnom odstrjelu itekako ima svoju vjerodostojnost i značaj", dodaje Sever.

Ribolovci podržavaju sanitarni odstrjel

Nekoliko je još argumenata u prilog Odluci da se onemogući dalje povećanje broja kormorana. Ribnjacima država svake godine isplaćuje velike iznose za naknade šteta od kormorana. I razvoj ribolovnog turizma je onemogućen prekomjernim uništavanjem ribljeg fonda. Svako poribljavanje otvorenih voda se svodi samo na hranjenje kormorana. Pritom ribolovne organizacije ne ostvaruju pravo za naknadu štete, jer prema tumačenju nadležnih na otvorenim vodama nije moguće utvrditi štete na ribolovnom fondu. Ovlaštenici ribolovnog prava nemaju pravo na odštetu čak i u zimskom razdoblju kada kormorani sa smrznutih ribnjaka dolaze na otvorene vode.

Jato kormorana snimljeno na rijeci Ilovi nedaleko Velikih Zdenaca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Zbog toga je u studenom mjesecu prošle godine HŠRS u ime svojih članica, ovlaštenika ribolovnog prava, zatražio od nadležnih tijela Republike Hrvatske odobravanje hitnog sanitarnog odstrjela određenog broja kormorana na pojedinim ribolovnim vodama ili na neki drugi zakonom prihvatljiv način smanjivanje broja kormorana. Sam odstrjel odobrenjem Ministarstva obavljala bi lovačka društva kada dobiju rješenje kvotnog odstrjela na području gdje lovačka udruga ima svoje lovište, a unutar lovišta su vode ovlaštenika ribolovnog prava.

Još uvijek se nije krenulo u odstrjel. U proceduri je i odluka o odstrjelu i način izvršenja. Hrvatski športski ribolovni savez i ovlaštenici ribolovnog prava podržavaju odluku Bruxellesa i Ministarstva poljoprivrede. Predsjednik HŠRS-a Vladimir Sever svemu do sada rečenom, na kraju dodaje:

"Dobili smo kvotu od EU koju moramo odstrijeliti. Zeleni kažu da je to masakr. A ja dajem na razmišljanje svim građanima Hrvatske računicu prema kojoj se broj kormorana pomnožen sa cijenom ribe i količinom koju jedan kormoran pojede dobije takav financijski iznos štete od kojega zaboli glava. Što bismo tim novcem mogli učiniti u očuvanju naše bioraznolikosti?", zaključuje Sever.

Foto: Bigstockphoto/wrangel; Tugomir Pemper


Tagovi

Kormorani Riblji fond Odstrjel Vladimir Sever Hrvatski športski ribolovni savez


Autor

Tugomir Pemper

Više [+]

Nakon 30-godišnje profesionalne karijere u Večernjem listu, na mjestu novinara i urednika te pisanja i uređivanja više informativnih tiskovina lokalnog i regionalnog karaktera, i dalje objavljuje tekstove u raznim tiskovinama i na portalima, a bavi se i publicističkim radom, ponajviše iz područja lovnog turizma, biciklizma i različitim drugim temama koje su povezane sa životom u prirodi. Član je Hrvatskog novinarskog društva (zamjenik predsjednika ogranka HND Bjelovar).

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Slatki pelin (eng. Sweet Wormwood, lat. Artemisia annua). Upoznat sam s činjenicom da su ljudi s ovi... Pročitaj cijelu bilješku »