Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Akvaponija
  • 14.03.2016. 08:30

Akvaponija - novi pomak u proizvodnji biljaka i ribe

Akvaponija predstavlja kombinaciju hidroponike (uzgoja biljaka u vodenom supstratu, a ne na zemlji) i akvakulture (uzgoja ribe), i predstavlja novi pomak u proizvodnji kako ribe, tako i biljaka.

Foto: printscreen, Youtube
  • 3.438
  • 212
  • 0

Akvaponija je jednostavan sustav, porijeklom iz drevne Kine, koji gotovo svatko može naučiti i uzgajati začine, povrće i ribu na zdravsteno siguran način. To je metoda uzgoja biljaka bez zemlje, jer sve hranjive tvari osiguravaju ribe, a usvajaju se preko vode.

Koje su prednosti akvaponije?

Akvaponija je čist način uzgoja vlastite hrane, koja zahtijeva mnogo manje vremena i truda od tradicionalnog vrta. Ovaj sustav omogućuje uzgoj zdravstveno sigurnog (organskog) povrća i ribe u dvorištu bez previše rada. Korištenjem akvaponije štedi se voda jer se bazira na zatvorenom sustavu koji ne zahtijeva redovno navodnjavanje kao konvencionalni vrtovi.

Na manjem prostoru se upotrebom akvaponije uzgaja više hrane nego u konvencionalnom vrtu te nije potrebno puno prostora za proizvodnju vlastite hrane. Pored povrća, na istom prostoru se uzgaja i riba, koja proizvodi gnojivo za biljke te se isključuje i upotreba kemijskih preparata i umjetnog gnojiva. Akvaponijski sustavi se lako sklapaju i rasklapaju pa su mobilni. Na taj način vrt može pratiti svaku vašu selidbu.

Princip rada akvaponskih sustava

Akvaponija predstavlja kombinaciju hidroponike (uzgoja biljaka u vodenom supstratu, a ne na zemlji) i akvakulture (uzgoja ribe i vodenih organizama). Kombinacijom ova dva sustava nastala je jedinstvena metoda uzgoja hrane na maloj površini.

Dvije najveće komponente akvaponije su ribe i biljke. Prirodne osobine i potrebe jedne komponente zapravo potiču rast i razvoj ove druge. Naime, ribe konzumiraju hranu, i produkte metabolizma izlučuju u vodu. Ti ekskreti su bogati u tvarima koje su biljkama potrebne za rast i razvoj. Princip rada je da se hranjive tvari prenose od riba do biljaka, preko vode koja stalno cirkulira. Voda cirkulira od tankova u kojima se nalaze ribe do uzgojnih leja gdje se nalaze biljke. Biljke usvajaju te hranjive tvari iz vode i koriste ih za razvoj. Voda, koja je oslobođena amonijaka, nitrata i nitrita se zatim vraća u tankove sa ribama u neprekidnom krugu.

Najbitnija stvar je kvaliteta vode. Ovo podrazumijeva nisku razinu amonijaka, visoku razinu kisika i optimalnu temperaturu vode. Amonijak iz ribljeg izmeta je vrlo otrovan za ribe i potrebno ga je brzo ukloniti iz vode. U prisutstvu kisika amonijak se uz pomoć bakterija razgrađuje do nitrita, a zatim i nitrata, koji su potrebni za pravilan razvoj biljaka. Količina bakterija koju vaš sustav može sadržavati je direktno proporcionalna korisnoj površini sustava. Zbog toga se u leje sa biljkama stavlja sitan šljunak ili drugi sličan supstrat. Pored stabiliziranja biljaka, on stvara ogromnu korisnu površinu za bakterije. Kada u sustav počne stizati amonijak, bakterije će se početi razmnožavati i kolonizirati šljunak.

Cirkulacijom vode ove tvari se uklanjaju iz vode u kojoj je riba i prenose se do biljaka koje ih usvajaju. Voda, koja se zatim vraća u tank sa ribama je sigurna za ribe. Ovo znači da ribe osiguravaju hranu biljkama, a biljke omogućavaju čistu životnu sredinu za ribe.

Dizajn i veličina sustava

Akvaponski sustavi su vrlo raznoliki i razlikuju se u veličini, obliku i izgledu. Oni mogu biti vrlo mali (zapremnine 10-ak litara), ali i ogromni (zapremnine nekoliko tisuća litara). I ovdje vrijedi pravilo - veći sustav, lakše uspostavljanje ravnoteže.

Bez obzira na veličinu i izbor biljaka, životinja i dizajna, svi akvaponski sustavi moraju sadržavati osnovne komponente: akvarij ili tank, gdje se nalaze ribe ili druge životinje, zatim filter koji je zadužen za zadržavanje krupnijih čestica nepojedene hrane, biofilter u kojem se nalaze nitrifikacijske bakterije, hidroponski podsustav sa odvodom, u kojem se nalaze biljke na supstratu, i naravno, vodena pumpa koja vrši konstantnu cirkulaciju vode iz tankova sa ribama do biljaka, koja se zatim slobodnim padom vraća nazad u tankove.

Vrste riba u akvaponici

Ribe su integralni dio akvaponijskogsustava formiraju simbiotski odnos sa biljkama u proizvodnji hrane. Koju ćemo vrstu riba imati u našem sustavu, ovisi o faktorima sredine u kojoj živimo. Prva stvar kod izbora vrste ribe je čemu će te ribe služiti, pored osiguravanja hranjivih tvari biljkama. Ovisno o tome da li će ribice služiti za ukras ili jelo ovisi i vrsta koja će biti naseljena u sustav.

Najbolje je koristiti vrste koje već žive u našem podneblju, kao što su šaran, babuška, patuljasti somić (cverglan), sunčice i druge. Pri izboru vrste treba obratiti pažnju da su podobne za život u ograđenom prostoru, relativno otporne na bolesti, prilagodljive na različite parametre vode, dobre za jelo ili lijep ukras. Ukrasne vrste ribica iz akvarija su dobra opcija za nekog tko tek počinje sa akvaponikom. Široko su zastupljene, male veličine i relativno jeftine. Postoji širok spektar akvarijskih ribica, od hladnovodnih (gupike, japanke, koi šarani) do tropskih slatkovodnih ribica (ciklidi). Pored ribica, u sustavu akvaponike mogu se naći i rakovi, slatkovodne školjke i puževi i kozice. Rakovi daju novu dimenziju akvaponici i dosta ljudi ih drži u svojim tankovima kako bi čistili dno. Školjke su živi filteri i preporučuju se u ovakvim sustavima jer pomažu u filtraciji vode.

Uzgoj biljaka

Uzgoj biljaka u akvaponici se može odvijati na različitim supstratima, koji pored potpore biljkama, služe i kao biofilteri gdje se naseljavaju korisni mikroorganizmi. Supstrat može biti neorganski, organski ili sintetički. Od neorganskih supstrata koristi se silikatni pijesak, pečena glina (ekspandirana u obliku kuglica), perlit, vermikulit i kamena vuna. Mogu se koristiti i organski supstrati kao što je treset, vlakna kokosovog oraha, kore drveta i piljevina, ali oni mogu značajno promijeniti sastav vode i stoga se ne preporučuju u suvremenoj akvaponici.

Rasad sa formiranim korijenom se blago ukopava u supstrat, koji je konstantno vlažan od vode iz tankova, samim time korjenovom sustavu su dostupne sve hranjive tvari. Biljke brzo napreduju jer su im dostupne sve hranjive tvari iz vode. Na ovaj sustav uzgoja biljaka, najbolje reagiraju zelena salata, kelj, paprika, krastavac, rajčica, grah, grašak, tikva, karfiol, kupus, brokula, bosiljak, menta, ali i većina kućnih biljaka.

Foto: printscreen, Youtube


Tagovi

Biofilteri Akvakultura Hidroponika


Autor

Bogdan Cekić

Više [+]

Magistar poljoprivrede, zaljubljenik u prirodu i aktivni borac za zaštitu životne sredine.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Predsjednik Zoran Milanović i ministrica poljoprivrede Marija Vučković na ovogodišnjem su Noćnjaku obišli izlagače i kušali njihove proizvode. Pogledajte više u našoj galeriji: https://www.agroklub.com/agrogalerija/nocnjak-2024-sadnja-masli... Više [+]