Žitni žižak: Provjerite vaše uskladištene količine žitarica

Kod malih ratara osnovna problematika kod skladištenja je pojava skladišnih štetnika. Jedan od tih štetnika je upravo žitni žižak (Sitophilus zeamais).

Pored žitnog žiška u skladištima su prisutni još i kukuruzni žižak (Sitophylus zeamais) i žižak riže (Sitophilius oryzae). Relativno su slični, kao i štete koje njihove ličinke uzrokuju pa može doći ponekad do teškoća pri točnom utvrđivanju o koje štetniku je riječ.

Osobine žitnog žiška

Žitni žižak (Sitophilus zeamais) spada u štetnike skladišta, a osim štete na žitaricama, može nanijeti štete na kukuruzu, ječmu, zobi. Neki entomolozi navode da čini štete i na kestenu.

Boja imaga (odraslih kukaca) je od tamnosmeđe do crne i ne može letjeti. Neophodna mjera zaštite je čišćenje skladišta i tretiranje zaštitnim sredstvima prije unošenja nove žetve (berbe, prikupljanja). Lako se može razlikovati od drugih štetnih insekata zbog specifičnog izgleda glave ("surla u produžetku glave").

Jako zanimljiva činjenica kod ovog kukca je ta da se pored razvoja u zrnima uspješno razvije i živi u prekrupi, grizu, brašnu i ostalim prerađevinama.

Žitni žižak u formi imaga je smeđe do crne boje. Ovaj insekt ne može letjeti, mada ima jedan par krila koja su ustvari srasla. Tijelo je s gornje strane prekriveno velikim brojem pravilno raspoređenih udubljenja. Njegova dužina je 3-4 mm. Izgled glave je specifičan, jer je produžena u određeni vid surle, pa izgledom podsjeća na insekte surlaše iako im ne pripada.

Njegova ličinka je bijele boje, ima uvijeno tijelo i jasno izrađenu glavu koja je smeđe boje. Ličinke nemaju noge. Odrasla forma kukca loše podnosi temperature koje se kreću blizu ili ispod nule, pa tako na temperaturi od -2°C uginu nakon 8-10 dana. Ovi štetni insekti, kao što sam napisao, mogu se hraniti i prekrupom, grizom ili u brašnu, međutim tu nemaju mogućnost razmnožavanja.

Životni ciklus žitnog žiška

Ženke svoja jaja polažu u zrna u rupice koje prije toga izbuše, a potom tu rupu zakrpaju s proizvedenom tekućinom koju ispuste. Ovo zatvaranje rupe ujedno služi da bi druge ženke osjetile miris smjese s kojom je zatvorena rupa od jajeta i da ne bi u isto zrno položile još jedno jaje. To je specifična karakteristika ovog insekta. Izlazak ličinke iz jajeta ovisi od temperature i uglavnom ne traje duže od 20 dana, premda može biti gotov i za svega par dana.

Ženke polažu oko 150 jaja u jednom ciklusu (prema nekim entomolozima ovisno od uvjeta to može biti od 40 do 250 komada) i to tako da svako jaje bude smješteno u posebno zrno. Ličinke koje se izlegu unutar zrna svoj kompletan razvoj završavaju u tom zrnu.

Bitno je napomenuti da ovaj kukac ima prosječno 5 generacija tijekom godine, ali to zapravo ovisi od temperature u toj godini. Tijekom ljeta insekti obično žive oko pet tjedana, a u hladnijem razdoblju se to može produžiti do 20 tjedana.

Metode preventive, detekcije i suzbijanja

Prije svega, treba paziti na neke postupke prije nego se urod unosi u skladišta (žitnice, ambare). Za početak je potrebno izvršiti totalno čišćenje da se ukloni stariji urod, a potom se obavi dezinsekcija skladišta. Nakon smještanja robe unutar skladišta periodično se pregleda unos i nakon toga se u skladu s rezultatima pregleda dalje postupa.

Metoda za određivanje trenutka tretiranja, odnosno kritičnog praga je kad se na kilogramu zrna primijete 4 odrasle jedinke, jer se za jednu koja se vidi računa da ih ima još 10 koje su unutar zrna. Kad se određena količina zrna izloži svjetlosti, odrasli insekti izlaze na površinu i tako se mogu primijetiti.

Još jedan vid testa je potapanje zrna (plodova) u vodu. Potapanjem određene količine zrna u vodu se mogu primijetiti ona s ličinkama unutra jer isplivaju na površinu, dok zrna bez ličinki potonu na dno.

Kada je u pitanju nabavka radi upotrebe u domaćinstvu, preporuke su da se kupovina obavi na pouzdanom mjestu, da se kupuju manje količine koje će se odmah po donošenju kući smjestiti na par sati u zamrzivač. Nakon toga se trebaju smjestiti u staklene posude ili neke slične koje imaju siguran mehanizam za zatvaranje. U slučaju da u ostavi ipak primijetite žižke, potrebno je sve povaditi, zaražene namirnice baciti i ostavu detaljno očistiti.

Ovi štetnici se češće pojavljuju u drvenim ambarima u kojima se skladište manje količine žitarica za upotrebu u domaćinstvu.

Najefikasnije su kemijske mjere suzbijanja koje podrazumijevaju upotrebu insekticida na bazi: deltametrin, diklorvos, malation i pirimifos-metil.

Od komercijalnih insekticida danas su najefikasniji: Ambarin (Agromarket), K-Obiol (Bayer Crop Science) itd.