Žetva kod obitelji Pavlak je uvijek dobra. Vrhunsko znanje, suvremena tehnologija i najmodernija mehanizacija, te stalni rad, recept su uspjeha.
Nema tu posebne tajne, jedini recept je raditi od jutra do sutra i neprestano ulagati u nove strojeve i tehnologiju, jednom je rekao Stjepan Pavlak iz Garešnice. Mi ga dobro poznajemo i tvrdimo da radi i više od toga i da je cijeli u poljoprivredi, traktorima, kombajnima i jednostavno uvijek na njivi. Ne bi on i njegov sin Dalibor morali stalno visiti na polju.
Ali osim što bez rada nema uspjeha, oni bez svojih strojeva i njiva ne mogu. Kada ga god nazovemo, Pavlaka nikada ne dobijemo u kući. Uvijek je negdje na imanju. Tako i ovoga puta.
Zovemo ga jednom, a on na kombajnu. Pa nakon par sati, on još na kombajnu. U međuvremenu smo stigli do Hrastovca, zadnjeg sela u Slavoniji kada idete prema zapadu. Ili prvog sela u Slavoniji kada krenete sa zapada.
I zateknemo ga na kombajnu marke Claas Lexion 770. I upravo smo to htjeli. Dalibor je sa Fendtom iz serije 700 i prikolicom Tehnostroj pšenicu vozio u silos. Sjeli smo s njim u Lexion i skidali ljetinu. Ovoga puta je to bila pšenica Agrigeneticsa.
Hrastovac je inače u sastavu Garešnice i kako je do drugog svjetskog rata bio naseljen većinom Njemcima, jedno vrijeme zvalo se i Eichendorf.
Inače, ime je dobio po hrastovim šumama koje su nekoć rasle na današnjem području sela. No, danas u tom selu živi svega 600 ljudi i većinom su poljoprivrednici. Žanjemo i gledamo. Jasno je da je Claas Lexion na vrhuncu zadatka.
Kaže Pavlak da nema boljega. To čudo tehnologije teško 26 tona i vrijedno gotovo pet milijuna kuna, za osam sati rada može požnjeti i do sto hektara pšenice.
Žetva je i ove godine prošla uspješnoOsim ratarske proizvodnje, na njegovih više od 500 hektara, tu je i moderna sušara i silosi. No, oko Pavlakovih i njihove tvrtke Plodovi zemlje vrti se mnogo proizvodnje hrane. Ima više od 150 kooperanata. I zna govoriti da zajedno obrađuju oko 4.000 hektara. Ovoga puta je pšenica. Bili smo kod njega i kada je skidao kukuruz, i kada je orao, i tanjurao, i prskao. U svemu tome su oba Pavlaka majstori.On jednostavno radi. Obrađuje oko tisuću hektara, što njegovih, što članova njegove obitelji. Onima koji ga znaju jasno je da kada nešto uzme u ruke, tu je uspjeh. A i kada je tog Lexiona uzeo, znali smo da s njim može do najboljih rezultata.
Lexioni 760, 770 i 780 su kombajni s hibridnim sustavom, imaju vršalice širine 1,70 m i dva aksijalna rotora. To su najmoćniji kombajni, koji rade sa otkosnim uređajima radnog zahvata 9,00, 10,50 i 12,00 m. Novi štedljivi motori s više rezerve snage, koji zadovoljavaju novu Tier 4i normu ispušnih plinova.
Učinak CLAAS Lexiona je izuzetno visok, što je dokazano 02.09.2011. kada je u okolici engleskog mjesta Lincolnshire u pšenici kod prinosa 10,8 t/ha postavljen novi svjetski rekord u kombajniranju pšenice, što su zabilježili i u Guinnessovoj knjizi rekorda.
Tada je CLAAS Lexion 770 sa otkosnim uređajem širine 12 m za 8 sati postigao učinak od nevjerojatnih 675,84 t pšenice što je u prosjeku učinak od 84,48 t/h. U hrvatskim uvjetima prinosa od oko 7 t/ha to bi značilo da Lexion 770 ima učinak oko 12 ha/h. Još je vrlo zanimljiv i podatak, da je potrošnja goriva Lexiona 770 kod tog učinka sa uključenom sječkom bila svega 1,15 l/t. Sve to, vjerujte, Pavlakovi ostvare.
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autor
Cijene dušičnih i fosfornih gnojiva padaju na svjetskom tržištu
Rusija zauzima europsko tržište pšenice - konkurencija bez presedana
Lemken predstavio Solitair DT sijačicu s 32 reda i radnog zahvata četiri metra
Koliko gusto sijati kukuruz i o čemu to ovisi?
Damir Rukovanjski
prije 9 godina
Ha Pege 25. ti si sve skužio. Od ovakvih članaka se ja jako obogatim. i zato upornom ostajem nezaposleni hrvatski branitelj s blokiranim računom u Fini. Ma svaki komentar meni 100 eura u džep. Prethodni zastupnik koji mu je i prodao Claas, a to je bio Eibl & Wondrak me je htio tužiti jer sam na ovom portalu napisao da su imali previše slabu prodaju traktora. No, nisu me tužili. Od onda, od 2010. godine nisam dobio ni lipu od Claasa ni za svoje časopise ni za reklame u njima ni nigdje. Ali vi meni recite da je Laverda ili Zmaj bolji od ovoga Lexiona i potpišite kao i ja to imenom i prezimenom i skinem vam kapu. Znate. Bio sam ja i u tvornici kombajna John Deere u SAD dva puta, u Njemačkoj puno puta, u Fendtu bar pet puta, u Zmaju dva puta, u Claasu nikada, u Massey Ferguson tvornici jedan puta. Bio sam u tvornicama gdje se prave New Holland kombajni. A bio sam i u našoj županjskoj tvornici kada su se zvali Đuro Đaković, a i sada kada su vlasnici Talijani, a zovu se Deutz fahr. I jako mi je drago da vjerujete da me baš Claas plaća za svaki tekst. Upravo čekam i da mi na račun sjednu novci od Case i da vidite kako će brzo Case kombajni postati najbolji. Ma baš mi je žao zastupnika Agronoma što će mi silne novce istresti. Jel on vjerojatno zna da kada ja napišem da je kombajn najbolji Pege 25 trči ga kupiti. No, evo upravo mi javili iz Vojvodine da će Berko mi dati 100 eura i upravo ću ja napisati da je Berko koji se proizvodi u Banatu bolji od Lexiona 770. MA DAJTE ljudi dobro vi znate da se u Hrvatskoj neće prodati ni jedan kombajn dok Rukovanjski ne napiše da svi krenete njega kupiti
pege25
prije 9 godina
Nema tu ljubomore niti mržnje barem što se mene tiče ..ali ima puno nepravde i nepoštenja ...i to me jako boli kad pročitam ovakve članke ...uvijek se pitam di ja to grešim i zašto ja ne mogu biti takav ko oni ?
Ivan Tvrdojević
prije 9 godina
Učinak na čitatelja Agrokluba o Lexionu 770 je isti kao i onaj na čitatelja tabloida o Majbahu (to je automobil) a to vam je i bila namjera.
pege25
prije 9 godina
Ljudi ruki dobije pare od ovakvih članaka i to vam mora biti jasno (to je njegov kruh)..tako da on piše naravno sve najbolje o istom čisti novinarski profesijonalizam ..jel tako ruki ..Tako si trebo ruki obijasniti narodu ...tj nama seljacima ja od ovog živim kao vi od zemlje tako da što bolje ih pohvalim više para ...baš čudno kolko sam skužio hvališ samo fendt i claas na ovom portalu ili griješim .Poso je poso ,pare su pare ...a narod je glup pa to čita i puši te fore ...ili? heKrasna reklama ruki...živo
Darko Labazan
prije 9 godina
definitivno nije vrijeme za ovakve članke, ljudi su loše prošli a uložili su kao i taj lik, , plus to sve da ne spominjem krađu sa cijenom pšenice, domaće sorte pšenice su bile bolesne a strane nisu, njegove možda i nisu ali on i ne dobija isto sjeme kao i obični seljak
Damir Rukovanjski
prije 9 godina
Nije me uvrijedilo. ja volim i raspravlajti ovako preko interneta. to je i prednost ovakvih medija. razmjena stavova i mišljenja. A uz to se podiže i čitanost, a odmah i moj honorar. No, zato se i gase tiskani mediji što je na internetu moguća ta komunikacija. drago mi je čuti vaš stav. No, moja tema je bila i ostala na Agroklubu žetva na tom područu. sorta Agrigenetics i Claas Lexion kojega sam ovoga puta vozio kod Pavlaka, upoznao ga na sajmu u Veroni, u Hannoveru. ali sada u žetvi. I iskustvo takvog kombajnera mi je odlično poslužilo. ja sam to ne bih znao. Tko je što radio prije nije bila tema. a vjerujem i neće biti tema u Agroklubu. O meni isto malo se zna. ja za sebe tvrdim da sam ratovao 91., ali mi se čini da neki u mom kraju (Osijek) sada mi to zamjeraju. No, to nije taj članak. Odogovor je i Zea Majsu i anononimnom. Volio bih da vi kažete u skladu s temom članka. Kakva su vaša iskustva s vašim kombajnom, sortom pšenice i zemljom i opremom koju imate. To bi volio. No, dobro znate da ja imam i kolumnu u Agroklubu. To je druga vrsta autorskog teksta u novianrstvu i drugi je pristup. Znate. ne mogu mješati. Pravila struke strogo razdvajaju komentare, intervjue, vijesti, reportaže, stručne članke. nema miješanja. Ovo je izvještaj s događaja. a to je kombajniranje s Claasom Lexionom u Hrastovcu i sortom dr.Bedea. Ovo gdje je Hrastovac, i tko je kombajner su opisni dijelovi teksta koji zaokružavanje cijeline. Kao kada na izvještaju s nogometne utakmice spominjete gdje se nalazi stadion, koliko je veliki, kada je izgrađen, i tko su igrači, i koliko su trenirali i slično.
Zea mays
prije 9 godina
Gospodine Rukovanjski, ja se ispričavam ako ste se našli uvrijeđeni mojim komentarom. Nijednom riječju nije kritizirano Vaše pisanje već je samo učinjen osvrt na izjave intervjuiranog gospodina tj. najbogatijeg seljaka u RH. Nisu ovi siromašni seljaci zavidni g. Pavlaku niti ih je briga kako je on došao do najmodernije mehanizacije, već te jadne seljake boli kada se nekoga uzdiže na pijedestal a za tim uopće nema potrebe jer znamo kakvo je stanje u poljoprivredi i ne može se dozvoliti da jedna osoba zasjeni dugogodišnji rad svih seljaka u RH. Zaključak ovoga članka bi bio: Svi Vi ostali ne znate da radite, samo ja znam. Mali, makni se Velikom da Veliki bude još veći!
Damir Rukovanjski
prije 9 godina
G. Zea MajsAgroklub je dnevna novina na internetu. Pripada u skupinu gospodarskih informativnih časopisa. Istina. na internetu. U njemu se piše o gospodarstvenim temama i struci. O Majbahu (to je automobil) se piše u tabloidnim časopisima, te onima zabavnim portalima. Agroklub to nije i nemojte to ni tražiti tu. O Majbahu u nečijoj garaži, o vašoj obitelji, o mojim političkim zavrzlama, ili o ljubavnicama moje prijateljice čitajte na ddrugim portalima, u časopisima tipa 24 sata, Jutarnji list, i drugi. O kćerima i sinovima vlasnika banke čitate u trač časopisima, a razgovor s diretkorom banke o cijenama kamata, i otvaranju novih projekata u Financial timesu i sličnih časopisima. Mislim da sam bio jasan. A da bude jasno sa svojih 20 godina u novinarstvu znam napisati i intervju s pjevačem, a i sa biskupom, kaoi i sa poljoprivrednikom i stolarom. Svaki od tih intervjua ima svojih pravila koji se po zakonu novinarske struke i etike moramo držati. U izvještaju s utakmice pišemo kako je tko dodao loptu i kako je golman branio. A u tablodinim časopisima pišemo kako se taj nogometaš provodi u kafiću. I to se ne smije miješati.
Damir Rukovanjski
prije 9 godina
G.Srđan MaksićPoštovanje vama, i vašem znanju ali ovako se čitaju novinarski tekstovi. U tekstovima novinar prenosi iizvor informiranja. A u tekstu je jasno da se u tom dijelu govori o objavi rezultata kada se u inozemstvu postizavao svjetski rekord. ako dobro čitate vidjeti će te da to ne govori ni Pavlak, ni Rukovanjski, već stoji u službenim podacima iz Claasa. Ponavljam vam taj dio teksta"Učinak CLAAS Lexiona je izuzetno visok, što je dokazano 02.09.2011. kada je u okolici engleskog mjesta Lincolnshire u pšenici kod prinosa 10,8 t/ha postavljen novi svjetski rekord u kombajniranju pšenice, što su zabilježili i u Guinnessovoj knjizi rekorda.Tada je CLAAS Lexion 770 sa otkosnim uređajem širine 12 m za 8 sati postigao učinak od nevjerojatnih 675,84 t pšenice što je u prosjeku učinak od 84,48 t/h. U hrvatskim uvjetima prinosa od oko 7 t/ha to bi značilo da Lexion 770 ima učinak oko 12 ha/h. Još je vrlo zanimljiv i podatak, da je potrošnja goriva Lexiona 770 kod tog učinka sa uključenom sječkom bila svega 1,15 l/t. Sve to, vjerujte, Pavlakovi ostvare.- znači jasno je da u tom dijelu teksta nisu podaci ni Pavlakovi ni moji.
Ivan Tvrdojević
prije 9 godina
Pitanje je šta mi ostali imamo od te priče.
Zea mays
prije 9 godina
A mili Bože čuda najbogatiji seljak u Hrvatskoj, a gdje je Maybach..., jel njega zaboravio pokazati, čudo predzadnje tehnologije!? Prinos 9 tona, to je malo, toliko je imao prije 7-8 godina!? Pitam se koliko bi imao da nije bila godina ovakva kakva je 15 - 20 tona, vjerojatno!? Soja će mu sigurno biti krupnog zrna veličine jabuke a klipovi kukuruza kao cjepanica drveta a s time i nenadmašivi prinosi, kao i uvijek. Najbolje da se svi predamo i pozdravimo sa poljoprivredom kad ionako samo rijetki imaju velike uspjehe, čudnog li čuda!?Da li je to prava slika Hrvatskog sela...pitam se ili samo nečija nadnaravna sposobnost napredovanja u poslu.