Završila košnja ekološkog Miscanthusa

Posljednjih dana završila je košnja Miscanthus giganteusa. Biljka je to budućnosti, kažu, jer svjetska industrija traži nove izvore energije. Sve je veća potreba za biljnim gorivom koje bi jednog dana zamijenilo fosilne izvore energije poput ugljena, nafte ili zemnog plina.

Energetska biljka mora ispuniti nekoliko uvjeta, mora brzo rasti, ne isušivati previše tlo i biti upotrebljiva u razne svrhe. Najbolji je primjer tome upravo sorta trstike Miscanthus giganteus, a povoljan utjecaj na okoliš je istaknut kao jedan od glavnih razloga za ekološki uzgoj, budući da je upotreba pesticida, herbicida i drugih zaštitnih sredstava gotovo pa zanemariva.

Prinos biomase i do 25 t/ha

Miscanthus se koristi u Austriji, gdje je zasađeno 6.000 ha, u Francuskoj 20.000 ha, u Engleskoj 60.000 ha, a u Njemačkoj 40.000 ha. Dobivanje etanola iz Miscanthusa je 2,5 puta veće nego iz kukuruza uz istu količinu sirovine. Hranjive tvari biljka crpi iz dubljih slojeva zemlje jer korijen prodire na dubinu i do tri metra. Njegove sadnice se mogu razmnožavati samo u laboratoriju "in-vitro" iz razloga neplodnosti same biljke.

Za žetvu Miscanthusa mogu se korisiti tehnike koje se koriste i za druge kulture. Miscanthus postiže visinu od 2,5-3,5 m, a godišnji prinos biomase je 20-25 tona suhe tvari/ha.

Žetvu Miscanthusa treba obaviti nakon sazrijevanja usjeva, kada je sadržaj vlage najniži te prije početka novog porasta u proljeće sljedeće godine. Važno je da je usjev dovoljno zreo, tako da ima dovoljno rezervnih hranjiva u rizomima radi preživljavanja zime i početka rasta. Tijekom ovog perioda vlažnost stabljike bi trebala biti ispod 15% što je vrlo niska razina u usporedbi s razinom vlažnosti klasičnog energenta od 40 do 50% te omogućuje iskorištavanje biljke bez potrebe za daljnjom obradom (sušenje) i s time dodatnim troškovima.

Odnos uložene i dobivene energije 1:15

Kod žetve Miscanthusa, moguća su dva sustava, i to višefazni postupak, koji uključuje košnju, zbijanje i baliranje te jednofazni postupak, koji uključuje košnju, sjeckanje, baliranje, vezanje ili peletiranje.

Osim za proizvodnju celuloze i čiste energije, može se koristiti i za izolaciju kuća, izgradnju i u mnoge druge svrhe. Neka istraživanja pokazuju da je kod uljane repice odnos između energije koja se uloži u uzgajanje i dobivene energije 1:2, a kod Miscanthusa je 1:15.

Jedan hektar daje gorivo kao i 8.000 litara lož ulja!

Posljednjih godina porastao je interes u korištenju bogatih zeljastih kultura za celulozu, kao što je Miscanthus, sirovina pogodna za industrijski papir. Deficit celuloznih vlakana u Europi, oko tri milijuna tona godišnje, pokazuje znatan potencijal za korištenje celuloze za proizvodnju papirne mase. Trenutačno korištenje vlakana iz nedrvenastih usjeva za proizvodnju papirne mase u Europi je ispod 1% ukupne proizvodnje.

Prema proračunima njemačkih znanstvenika, poljoprivrednik od jednog hektara Miscanthusa može svake godine dobiti količinu goriva, koja odgovara 8.000 litara lož ulja. Prema pojedinim podacima, predviđa se da bi do 2050. mogao zadovoljavati 12% energetskih potreba u EU.