Završena sadnja duhana na više od 1.900 hektara u četiri hrvatske županije

Hrvatski duhani, koji posluju u sklopu BAT grupe i predstavljaju najvećeg otkupljivača duhana u Hrvatskoj, završili su krajem svibnja sadnju za novu proizvodnu sezonu. Na više od 1.900 hektara poljoprivrednih površina u četiri slavonske i podravske županije ovogodišnja je sadnja uspješno provedena, zahvaljujući povoljnim vremenskim uvjetima i dobro pripremljenoj proizvodnji.

U tom je procesu, u suradnji s Hrvatskim duhanima, na svojim poljima ovu kulturu zasadilo više od 240 proizvođača.

Prošlogodišnja berba

Istodobno s dovršetkom sadnje za ovu sezonu, u pogonima ove tvrtke završena je i obrada iz prošlogodišnje berbe.

"Kako bismo osigurali stabilno i predvidivo okruženje za proizvodnju, kontinuirano radimo sa svojim kooperantima, uz naglasak na profitabilnost i konkurentnost domaće proizvodnje. Time kompanija potvrđuje svoju dugoročnu usmjerenost održivosti domaće proizvodnje ove ratarske kulture“, izjavila je predsjednica Uprave Hrvatskih duhana Aleksandra Grigić.

Napominju kako tvrtka u ovu proizvodnju kontinuirano ulaže značajna sredstva. U posljednjih sedam godina otkupna cijena povećana je za 75 posto, dok je u istom razdoblju pokrenut i opsežan investicijski ciklus modernizacije proizvodnje.

Od 2018. do 2025. godine proveden je jedan od najvećih investicijskih ciklusa u modernizaciju i automatizaciju, vrijedan 12,6 milijuna eura, zahvaljujući kojem se danas više od 70 posto površina pod duhanom bere mehaničkim putem. Time se proizvođačima omogućuje veća učinkovitost, stabilniji prinosi i niži troškovi rada.

Najveći proizvođač duhan sadi na 30 ha, a dolazi iz županije koja nosi 80 posto domaće proizvodnje

Napredak je ostvaren i u području navodnjavanja, gdje se sustavom kap po kap danas pokriva gotovo 40 posto ukupnih površina pod duhanom, što je znatno iznad nacionalnog prosjeka navodnjavanih poljoprivrednih površina koji iznosi oko 2 posto.

"Aktivno surađujemo s proizvođačima u primjeni dobrih poljoprivrednih praksi i ESG inicijativa, s posebnim naglaskom na sigurnost i zaštitu zdravlja, odgovornu uporabu sredstava za zaštitu bilja te održivo upravljanje otpadom. Potičemo aktivnosti poput zelene gnojidbe, recikliranja sjetvenih plitica te sigurnog zbrinjavanja ambalaže regulatora rasta, čime se dodatno doprinosi očuvanju tla i zaštiti okoliša", zaključila je Grigić.

Priča s terena

Antonio Poljak je poljoprivrednik iz mjesta Stari Gradac pored Virovitice, čija se obitelj bavi uzgojem duhana već generacijama, odnosno više od 35 godina. Ove su ga godine posadili na 10 hektara.

"Stanje usjeva je trenutno vrlo dobro. Proljeće je bilo dosta kišno, pa je usjev imao jako dobar porast. Biljke su se lijepo razvile i rast je u ovom trenutku vrlo intenzivan. Sad se polako privodi kraju međuredna obrada, okopavanje i ogrtanje, dakle svi ti osnovni agrotehnički zahvati koji se rade u ovoj fazi“, priča nam Poljak.

Istovremeno se priprema za mogući sušniji period, s obzirom na najave viših temperatura i suhog vremena, pa se planira početak navodnjavanja kada za to bude potrebe. Uz to se provodi i zaštita te prskanje, ovisno o stanju na terenu i aktualnim vremenskim uvjetima.

"Zbog vlage, navodnjavanja i viših temperatura koje dolaze, radim preventivnu zaštitu, prvenstveno protiv peronospore. To je danas jedna od glavnih bolesti u ovoj proizvodnji i zahtijeva redovitu zaštitu i tretmane. U ranijim godinama toga nije bilo u toj mjeri, ali danas bez preventivnog prskanja praktički se ne može raditi", dodaje.

Virusne bolesti duhana

Povremeno se pojavljuju druge bolesti poput virusa mozaika duhana, ali to je više povezano s plodoredom i uvjetima uzgoja. Kaže da se najviše bore s peronosporom, a ostale bolesti se javljaju sporadično.

"Prinos mi je u prosjeku oko 3 tone po hektaru. Naravno, to ovisi o godini i vremenskim uvjetima. Uvijek postoji rizik od nevremena, tuče ili mraza, pa se konačan rezultat ne može točno unaprijed predvidjeti. Imam dovoljno iskustva i kapaciteta pa u većini godina uspijem sve odraditi u normalnim rokovima, a biram i sorte koje omogućuju raniju ili srednje ranu berbu kako bih sve stigao završiti prije kasnije jeseni“ zaključuje Poljak.