Agrotehnički značaj crvene djeteline veliki je. Korijen prodire duboko u zemljište i tako popravlja fizičke osobine zemljišta, povećava plodnost tako da se polje nakon ove biljke, smatra jednim od najboljih u plodoredu.
Crvena djetelina (Trifolium pratense) usjev je koji se u našim agroekološkim uvjetima uzgaja na manjim površinama u odnosu na lucernu. U proizvodnji se zadržava dvije do tri godine. Ima visoku hranjivu vrijednost, sličnu lucerni. Koristi se kao zelena krma, sijeno, silaža i za ispašu. Tijekom jedne godine daje dva do četiri otkosa.
Riječ je o staroj krmnoj biljci. Kod nas, najvažnija je stočna hrana, poslije lucerne i može je dobro zamijeniti tamo gdje su manje povoljni uvjeti. Primjerice, u uvjetima veće vlažnosti i kiselosti zemljišta. Vrijeme iskorištavanja kraće je u odnosu na lucernu.
Daje visoke prinose krme od 10 - 12 t/ha sijena, odlične kvalitete. U prosjeku sadrži do 17% sirovih proteina, bogata je provitaminom A i vitaminima C, D, E, K, B.
Uzgoj crvene djeteline ostavlja zemljište čisto od korova, u rastresitom stanju i obogaćeno dušikom. Količine dušika koje crvena djetelina može fiksirati, prema nekim istraživanjima su od 76 do 389 kg/ha godišnje, navodi dipl. ing Miloš Nikoletić.
Ima umjerene zahtjeve prema temperaturi dok su zahtjevi prema vodi veliki. U predjelima gdje je godišnja količina padalina ispod 500 milimetara, ne ostvaruje svoj pun potencijal. Najbolje rezultate daje na zemljištima čija je pH vrijednost od 6 do 6,5.
Idealni predusjevi su joj okopavine i strne žitarice, a ona je dobar predusjev za većinu drugih biljaka.
Osnovna obrada trebala bi se izvoditi što ranije, na dubini od 30 do 35 cm. Predsjetvena priprema zemljišta obavlja se na ljeto ili jesen, ovisno kada se sije. Cilj je postići usitnjeno i poravnato zemljište, radi omogućavanja kvalitetne sjetve.
Agrotehnički značaj crvene djeteline veliki je. Korijen prodire duboko u zemljište i na taj način popravlja fizičke osobine zemljišta, povećava plodnost tako da se polje nakon ove biljke, smatra jednim od najboljih u plodoredu. Djetelina znatno povećava sadržaj dušika i organske tvari u zemljištu.
U odnosu na lucernu može uspijevati na nešto kiselijim zemljištima, ne odgovaraju joj previše teška podvodna zemljišta. Na isto zemljište može doći tek poslije tri godine.
Količina potrebnog dušika je 50 kg/ha, fosfora 80 - 120 kg/ha i kalija 80 -100 kg/ha. Stajnjak se unosi pod predusjev.
Sjetva se obavlja u proljeće, početkom ožujka pa do kraja travnja ili krajem ljeta, odnosno početkom rujna da bi se biljke dovoljno razvile do zime. Može biti ručna i tada je potrebna količina sjemena od 20 do 25 kg/ha. Ako se sjetva obavlja pneumatskim sijačicama, onda je dovoljno 12 - 15 kg/ha sjemena i to na dubini od jednog do dva centimetra.
Može se sijati kao čist usjev, zaštitni usjev i u smjesi s vlatastim travama. Crvena djetelina bolje podnosi od lucerne zasjenjivanje i zato se najčešće usijava u zaštitni usjev. Kao zaštitni usjev upotrebljava se neka strna žitarica. Zob ima najveći značaj. Može se sijati u smjesi s vlatastim travama (mačjim repom, ježevicom, francuskim i engleskim ljuljem, livadski vijuk i dr.).
Združivanjem s ovim vlatastim travama, prinos zelene mase se povećava 20 - 30 % a zemljište se brže i bolje popravlja. Sije se na dubini do 2 centimetra. Količina sjemena je 18 kg/ha. Prije sjetve poželjno je povaljati zemljište.
Tijekom prve godine iskorištavanja crvena djetelina može dati dva otkosa, ako je sjetva bila u proljeće. U drugoj i trećoj godini daje obično tri do četiri otkosa. Prinos zelene krme kreće se od 40 - 50 t/ha, a sijena 10 - 12 t/ha. Maksimalan prinos krme ostvaruje se u drugoj godini.
Njega usjeva podrazumijeva zaštitu od korova, od miševa, od bolesti, drljanje ili valjanje rebrastim valjkom u slučaju pojave pokorice .
Tagovi
Autor
Ivana Živanić
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Kukuruz u kritičnoj fazi: Naredni dani odlučuju o ovogodišnjem urodu
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Planulo polje pšenice, vatrogasci upozoravaju na 5 stvari koje svaki ratar mora provjeriti
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Zbog ruskih napada na luke, drastično smanjen izvoz žitarica iz Ukrajine
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Zeleni pokrov: Već 50 eura po hektaru može donijeti trostruku korist
Profitabilna žetva vraća uljanu repicu na naša polja
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
