Zaštita žitarica od bolesti vršnog lišća

U skladu s novim Kodeksom otkupa žitarica i uljarica, koje je objavilo Ministarstvo poljoprivrede u studenom prošle godine, prilikom otkupa pšenice u ovogodišnjoj žetvi, po prvi će put biti uvedeni razredi kvalitete, pri čemu će postotak proteina u zrnu biti odlučujući faktor. Na kvalitetu zrna pšenice u žetvi, najviše utječu izbor sorte, razvoj vremenskih uvjeta tijekom razdoblja vegetacije usjeva i primijenjena agrotehnika (npr. gnojidba, zdravstvena zaštita od neželjenih organizama - uzročnika bolesti, korova i štetnika). Uz sve mjere zaštite, prema višegodišnjim procjenama, prosječni gubici od štetnih organizama u hrvatskoj proizvodnji ozime pšenice iznose čak 27 %.

Protekle je sezone, proizvodnju pšenice u cijelom području kontinentalne Hrvatske, obilježila epidemija žute hrđe (Puccinia striiformis), pri čemu je na vrlo osjetljivim sortama zabilježena zaraza lišća od 75-100 % (npr. Anica, Super Žitarka, Irena, Lucija, Kraljica, Katarina i Lorena), dok je smanjenje prinosa iznosilo čak 57,5 %. No, osim žute i drugih vrsta hrđa (Puccinia spp.), na žitaricama se pojavljuju još i mnogobrojne gljivične bolesti, od čega su na pšenici vrlo česte smeđa pjegavost (Septoria), pepelnica (Erysiphe), žuto-smeđa pjegavost (Pyrenophora) i palež klasića (Fusarium).

Tijekom listopada i studenoga prošle godine, ponovno su, već tijekom i neposredno nakon sjetve, zabilježeni vrlo povoljni uvjeti vlaženja i temperature, za vrlo rani razvoj i pojavu biljnih bolesti u žitaricama, pa smo već sredinom studenoga pronalazili znakove uzročnika iz roda Pyrenophora (syn. Drechslera). Stoga smo već krajem ožujka ove godine, preporučili suzbijanje prezimljujuće populacije biljnih bolesti na usjevima ozime pšenice i ječma. Naknadno, tijekom prošloga mjeseca, zabilježili smo i veći broj vjetrovitih dana te značajno manje kiše nego protekle 2014. godine, pa je stanje zdravstvene ispravnosti pšenice početkom ovoga mjeseca potpuno drugačije nego lani. Prve simptome žute hrđe pšenice (Puccinia striiformis) u istočnom dijelu Međimurja, pronašli smo tek u prvom tjednu ovoga mjeseca. Već u prvim danima svibnja počelo je klasanje na ranijim sortama pšenice, koja je posijana u ranijim rokovima, premda je visina stabljike značajno manja od očekivane.

Poznato je da stručnjaci već godinama proizvođačima pšenice preporučuju, da nakon klasanja, pokušaju što duže sačuvati zdravim, gornji i vodoravno prema zemlji, položeni list i klas, kako bi dobili što veći, kvalitetniji i zdraviji urod pšenice. Zbog razvoja biljnih bolesti na žitaricama, štete se u Europi procjenjuju na 13,7 do 16,3 posto, a višegodišnji pokusi provedeni u našoj zemlji, potvrđuju da kompleks bolesti gornjega lista i klasa (pepelnica, pjegavost lišća, smeđa pjegavost pljevica i palež klasa), može umanjiti urod pšenice od 321 do 900 kilograma po hektaru.

Stoga proizvođačima ozime pšenice u narednom razdoblju preporučujemo pratiti pojavu klasanja i početak cvatnje, te obaviti preventivnu zaštitu protiv uzročnika bolesti vršnog lišća i klasja.

na tržištu naše zemlje, imamo više desetaka dovoljno učinkovitih fungicida za suzbijanje važnijih bolesti pšenica (Puccinia, Erysiphe, Septoria, Fusarium), a prema stranim i domaćim iskustvima, dobru zaštitu vršnih organa pšenice daju pripravci kao što su Amistar 250 SC, Amistar Extra 280 EC, Amistar Opti, Controlan KS, Duett Ultra SC, Prosaro 250 EC, Folicur 250 EW, Falcon EC 460, Artea Plus EC, Impact-C, Topsin 500 SC i slično. Koristite veće propisane doze ili količine navedenih fungicida. Pri završnom suzbijanju bolesti pšenice početkom cvatnje formiranog klasja, potrebno je utrošiti barem 350 do 450 litara škropiva po hektaru, a možete dodati i sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja. Također, redovito provjeravajte prvu pojavu i stupanj zaraženosti usjeva lisnim ušima i ličinkama crvenog žitnog balca ili leme (Oulema melanopus), te po potrebi istovremeno primijenite neki od dopuštenih insekticida (vidi Tablicu 1.). Istovremeno s fungicidima i insekticidima, može se koristiti i većina vodotopivih hranjiva s naglašenim sadržajem amino i huminskih kiselina, te fosfora i kalija.

Spomenuti fungicidi imaju propisanu karencu za žitarice od 35 do 49 dana.

Tablica 1. Neki insekticidi za suzbijanje crvenog žitnog balca (Oulema melanopus):

*Dozvola za pripravak Rely 40 prestala je važiti, a krajnji rok za maloprodaju i primjenu zaliha je 01. srpnja 2015.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr