Zasijat će se 50.000 hektara pšenice manje

Prošle godine je u Hrvatskoj zasijano 169.000 hektara pšenice, a ove godine bi sjetva mogla podbaciti i zasijano bi moglo biti gotovo 50.000 hektara pšenice manje, iako bi na godinu cijena pšenice na globalnoj razini mogla rasti.

Domaći proizvođači pšenice iz godine u godinu imaju sve veće probleme s otkupom pšenice na domaćem tržištu. No na godinu, kažu analitičari, otkupna cijena poljoprivrednih sirovina mogla bi biti veća zbog utjecaja krize. Osim toga, ove je jeseni gotovo izostalo kreditiranje jesenske sjetve na oko 50.000 hektara od strane organizatora sjetve, pa su proizvođači bili prisiljeni sijati 'tavanušu'.

Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose gotovo 600.000 tona godišnje ili blizu 50.000 tona mjesečno. Dosad je izvezeno oko 100.000 tona domaće pšenice, pa tržišni višak pšenice na domaćem tržištu iznosi i dalje blizu 200.000 tona. No važno je da će se sav tržišni višak pšenice izvesti do iduće žetve. To je važno zbog otkupne cijene, odnosno otkupljivača, koji su ove godine pokazivali vrlo slab interes za domaću pšenicu, jer je otkupna cijena pšenice u zemljama u našem okruženju bila niža.

Kako se ne bi ponovio problem s otkupom pšenice, donijet je pravilnik o obračunu i otkupu pšenice. Pravilnik u jednom dijelu ide na ruku proizvođačima pšenice, kojih je oko 80.000, kad je riječ o vlazi i primjesama u zrnu. No domaći proizvođači morat će poboljšati kvalitetu pšenice sukladno onoj u zemljama EU-a. Uz to, iskorak bi mogli napraviti prema ekološkoj proizvodnji, bez zaštitnih sredstava, jer je cijena takve robe tri puta veća, odnosno blizu jednoga eura po kilogramu. Pokazalo se da domaći proizvođači žitarica, u prvom redu pšenice s prosječnim prinosom od 4,5 tona po hektaru, nisu više konkurentni ni na domaćem tržištu. Na primjer, u Mađarskoj su prosječni prinosi 7,5 tona po hektaru. U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. U protekle tri godine posijanih žitarica je bilo prosječno 559.000 hektara, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijun tona.

Dominantno mjesto imaju kukuruz sa 62 posto i pšenica s 27 posto. Ječam zauzima osam posto, a zob dva posto u strukturi proizvodnje žitarica. Raži je manje od dva posto, iako raženoga kruha ima više nego ikad u trgovinama. Već niz godina proizvodi se više žitarica, posebno pšenice, nego što su domaće potrebe, pa je Hrvatska neto izvoznik žitarica. Zbog hiperinflacije pšenice proizvođači pšenice tražili su od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja da ograniči njenu proizvodnju na kvotu od 100.000 hektara. No takvo ograničenje je nemoguće uvesti u tržišnim uvjetima poslovanja.

Jesenska sjetva dočekala je i obilniju kišu, jer je suša, koja je u Slavoniji trajala od ljetos, na poljima u Vukovarsko-srijemskoj županiji znatno smanjila prinos kukuruza, suncokreta i soje.

Autor: Marinko Petković