Vukovarsko-srijemska polja i dalje "žedna"

Visokim temperaturama zraka i dugom sušnom razdoblju na istoku Hrvatske kao da nema kraja. Žedna polja sa usahlim ratarskim kulturama, poglavito stradalim kukuruzom, vodu nisu vidjela već više mjeseci, a pitanje je da kiša i danas padne koliko će pomoći poljima obeshrabrenih ratara. "Više nema kome pomoći", odgovara Luka Lešić iz Poljoprivredno savjetodavne sližbe Vukovarsko-srijemske županije dodajući kako za je sve kulture, izuzev donekle šečerne repe, kasno za bilo kakve padaline. "Možda bi neke koristi mogla imati jedino šečerna repa koja bi vlagom dobila na volumenu ali se bojim da bi se slador razrijedio", ističe Lešić dodajući kako je kod šečerne repe uslijed nedostataka vlage na djelu proces gubljenja vlage iz korjena u korist zemlje što će za posljedicu imati znatno manji prinos i lošu kvalitetu korjena koji neće biti "jedar već gumenast."

Prema njegovim riječima, obilazeći područje Slavonije, od Osijeka preko Vinkovaca do Županje, može se zamjetiti da je suša najmanje štete prouzročila suncokretu koji je upravo zbog suše ostao nešto niži ali s "punom glavom" te bi prinosi morali biti zadovoljavaljući kod te uljarice.

Nestašicu vode najviše je osjetio kukuruz i to poglavito onaj koji je sijan kasnije, izvan sjetvenih rokova. Kod takvog kukuruza teško da će biti pronaći i jednog zrna dok će kod ranije sijanog prinosa biti, ali svakako ispod očekivanja i potreba, ističe Lešić dodajući kako je u prvih sedam mjeseci ove godine na županjskom području palo svega 307 litara kiše dok je višegodišnji prosjek za to područje između 800 i 900 litara kiše po četvornom metru. Posebice napominje kako je u srpnju palo svega 16, a u kolovozu niti litar kiše.

"Štete uslijed suše biti će značajne. Nadati se treba da će jesen donijeti više vlage kako bi se barem mogla obaviti jesenska sjetva koja slavonskom čovjeku budi novu nadu", zaključuje.

Zbog višemjesečne suše te prouzročenih velikih materijalnih šteta na poljoprivrednim kulturama, krajem srpnja proglašena je elementarna nepogoda za cijelo područje Vukovarsko-srijemske županije. Osim što je u prvih sedam mjeseci ove godine, na istočnoslavonska polja palo znatno manje kiše nego prijašnjih godina, padaline su bile loše i raspoređene te su izostale u razdoblju cvatnje i nalijevanja zrna i ploda, što je dodatno negativno utjecalo na ionako tešku situaciju u poljoprivredi s sušom. Prema mišljenju vukovarsko-srijemskog župana Bože Galića riječ je o pravoj katastrofi za čiju sanaciju bi država, bez obzira što muku muči s nedostatkom novca i krpanjem proračuna, morala iznaći kakvo takvo rješenje ne bi li se pomoglo najugroženijim poljoprivrednicima.

Kolike će štete u konačnici suša prouzročiti poljoprivredim kulturama na isrtoku Hrvatske teško je za reći dok posao ne obave stručna povjerenstva za procjenu štete od elementarne nepogode kojima su poljoprivrednici bili dužni prijaviti štetu. Tijekom ovotjednog boravka predsjednika Vlade Zorana Milanovića i ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine u Babinoj Gredi, moglo se čuti kako se štete od suše "kreću od 30 do 80 posto, a ponegdje i 100 posto".

Autor: Alen Kuns