Vrijeme je za analizu tla, kalcizaciju i podrivanje

Poznavanje plodnosti parcele temelj je za pravilnu gnojidbu, a vrijeme nakon žetve strnih žitarica i uljane repice pogodno je za uzimanje uzoraka tla za kemijsku analizu, napominje mr. sc. Tatjana Martinović, savjetnica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede.

"Broj uzoraka tla ovisi o veličini i homogenosti, depresijama, prostornom obliku i o tome je li na čitavoj parceli bio isti predusjev. Svaki prosječni uzorak tla za analizu sastoji se od 20 do 25 poduzoraka - pojedinačnih uzoraka ovisno o veličini i ujednačenosti parcele", objašnjava.

Tako je dubina uzorkovanja za ratarske, krmne i povrtlarske kulture 0 – 30 centimetara, a isto je najbolje obaviti poslije žetve/berbe prethodnog usjeva, do pripreme tla za naredni usjev, a obavezno prije gnojidbe za planirani usjev.

Obveza ispitivanja plodnosti tla

Uzorkivač, podsjeća, može biti zaposlenik agropedološkog laboratorija ili sam poljoprivrednik koji je prethodno educiran na tečaju koji provode poljoprivredni savjetnici, a raspored tečajeva se može pronaći ovdje.

"Prikupljeni pojedinačni uzorci dobro se promiješaju i 1-1,5 kg tako dobivenog prosječnog uzorka tla stavlja se u čistu vrećicu i dostavlja na analizu u ovlašteni agrokemijski laboratorij", pojašnjava dalje.

Dodaje da svaki uzorak treba biti pravilno označen, a potrebno je upisati podatke o vlasniku/korisniku zemljišta, nazivu parcele, dubini uzimanja, prethodnoj kulturi i poljoprivrednoj vrsti koju se planira sijati/saditi te datumu uzimanja uzorka.

"Poljoprivredni proizvođači imaju obvezu ispitivanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta kao redovitu mjeru koja služi u svrhu zaštite tla od degradacije", ističe stručna savjetnica dodajući da je praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kroz ispitivanje plodnosti tla definirano kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta.

Tko ima zakonsku obvezu analize tla i kakve su kazne za njezino neobavljanje?

U navedenom pravilniku nalaze se obrasci koje treba popuniti i dostaviti uz pripadajuće uzorke tla. Naglašava da proizvođači koji imaju poljoprivredne površine i/ili objekte unutar područja proglašenih ranjivim sukladno Odluci o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj moraju poštivati uvjete koje propisuje IV. Akcijski program zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.

Popis ovlaštenih laboratorija i referentnog laboratorija za tlo nalazi se ovdje.

Kalcizacija

Savjetnica napominje i da poljoprivrednici koji već raspolažu rezultatima analize tla, tijekom ljetnih mjeseci mogu provesti kalcizaciju onih parcela koje su jako kisele i/ili kisele reakcije. Za provođenje ove agrotehničke mjere ljeto je najpogodnije godišnje doba.

"Ako se provodi plitka obrada strništa - prašenje, raspodjela vapnenog materijala može prethoditi tom zahvatu. Primjena vapnenog materijala može prethoditi jesenskom oranju pa se u tom slučaju vapneni materijal unosi dublje u tlo. Važno je da se vapneni materijal prilikom primjene što bolje izmiješa s obrađenim slojem tla", pojašnjava.

Obavezna mjera: Na prašenju strništa ne treba štedjeti jer nas može skupo koštati

Ako je potrebno primijeniti veću količinu materijala za kalcizaciju, preporuča se, kaže, višekratna primjena. Ovisno o vrsti materijala, ali i o tlu jer na težim tlima primjenjuju se veće količine materijala nego na lakšim, te ostalim čimbenicima određuje se količina i način raspodjeljivanja na parceli. Kalcizacijom se, ističe dalje, biljkama osigurava kalcij kao biljno hranjivo, povećava pH i stvaraju uvjeti da biljna hraniva koja su nepristupačna u tlima kisele reakcije postanu pristupačna biljkama te da se smanji toksičnost uvjetovana aluminijem, željezom i manganom na kiselim tlima.

"Neki od materijala za kalcizaciju sadrže i magnezij koji je također biljno hranivo", ističe.

Podrivanje

Uz kalcizaciju, ljetno razdoblje je idealno i za provođenje podrivanja. Ovisno o tipu tla na pojedinoj parceli i zoni nepropusnog sloja određuje se dubina podrivanja i učestalost provođenja ove agrotehničke mjere.

Stoga napominje da u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji dolazi do bržeg i jačeg zbijanja tla. Posljedica je to korištenja sve težih poljoprivrednih strojeva i opreme, posebice tijekom nepovoljnog sadržaja vlage u tlu,, ali i radi izostavljanja unošenja organske tvari i nepovoljnog plodoreda.

"Takvim načinom gospodarenja narušava se struktura tla, korijen biljaka ima lošije uvjete za rast i razvoj, a posljedica toga je slabije usvajanje vode i hraniva. Na kraju, na takvim parcelama dolazi do značajnog pada prinosa", upozorava zaključujući da se osim ovih agrotehničkih mjera, tijekom ljeta provode sideracija, suzbijanje korova i ostale mjere.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor