Vrbanić: U diverzifikaciji je zarada, da smo ostali na dvije kulture propali bi

Da je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo doista obiteljsko, potvrđuju nam Vrbanići iz Donjeg Miholjca u Osječko-baranjskoj županiji. Suprug Igor, supruga Željka, sinovi Tin i Filip te snaha, zajedničkim snagama guraju naprijed, proširujući svoju proizvodnju na gotovo sve grane poljoprivrede.

OPG je Igor Vrbanić otvorio 1995., godine kada su se i vjenčali. Budući da su mu se djed i otac također bavili poljoprivredom, ona je bila jedini logičan slijed.

"U početku je to bilo standardno, uzgoj pšenice i kukuruza, no počela se pojavljivati i soja na našem tržištu pa smo je uvrstili u proizvodnju. Nakon toga došla je i šećerna repa, koju uzgajamo i danas", priča nam.

Sinovi Tin i Filip s ocem su Igorom odmalena išli po njivama, pa su i oni zavoljeli poljoprivredu. Kada su završili poljoprivredne srednje škole te Filip bilinogojstvo na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, otvorili su svaki svoj OPG. Sada svi trojica obrađuju zajedno oko 100 hektara, što svoje što državne zemlje.

U plodored prvi put uvrstili durum pšenicu

Uvijek su, nastavlja, težili ostvarivati što veće prihode te maksimalno ulagati u proizvodnju. Zbog toga su se 2013. godine odlučili uzgajati i sjemenarske kulture, za početak pšenicu, no s tom tvrtkom suradnja nije dugo potrajala.

Godine 2017. ušli su u suradnju s tvrtkom Mauthner: "Nikad se prije nisam susreo s njima. To je i njima i meni bilo jedno novo iskustvo i suradnja, koja, evo, i dalje traje, na obostrano zadovoljstvo."

Sijali su za njih sjemensku pšenicu, a kasnije i ječam te soju. Prošle su godine, točnije u jesen 2024. prvi puta posijali sjemensku durum pšenicu.

"Zadnje dvije godine smo se posvetili i durum pšenici. Za početak smo ugovorili proizvodnju s našim dugogodišnjim partnerima i pratimo cijelu proizvodnju kako bi zajedno ostvarili najbolje rezultate, no plan nam je već iduće jeseni širiti ovu priču", pojasnila je Dragana Pilipović iz tvrtke Mauthner d.o.o. navodeći da kod obitelji Vrbanić nema straha jer sve agrotehničke mjere odrađuju po "P.S.-u".

Sada je ona, kažu nam, u odličnom stanju, zelena i dobro napreduje. Posijali su sorte Sambadur i Tennodur, a kod sjetve su poštivali preporučene norme. U jesen su išli s NPK 0-20-30 180 kg po ha, a budući da je pretkultura bila soja, ostale su zalihe dušika za zimu. 

"Od prvog dana s Mauthnerom smo ostvarili uzajamno povjerenje, težili smo i oni i mi da se ostvare što bolji rezultati", napominje Igor. Veliki je, kaže, vjetar u leđa kad imaš sorte u koje si siguran da će dati odličan prinos, s obzirom na uvjete.

Bogatu fotogaleriju obitelji Vrbanić pogledajte ispod teksta!

Dodaje kako kod pšenice, pa i sad ove durum, rade tri zaštite, a kod ječma dvije.

"Razmišljam da, ako sam već toliko uložio, uložit ću još malo da sam siguran da će to biti dobro. Nikad nismo razmišljali da uštedimo negdje, a da je na uštrb prinosa ili kvalitete."

Prošle su godine imali 3,5 tone soje po hektaru, a radi se o njihovoj sorti Alhambra. Također, zadovoljan je i Namasteom koji je skinut neka 3 tjedna kasnije, ali s približnim prinosom kao Alhambra. Prije dvije godine posijali su nakon ječma postrnu soju sortu Abaca gdje su ostvarili 3 tone po hektaru, odnosno na 12 hektara izrodilo je 36 tona, i to bez navodnjavanja.

Ovce, božićna drvca, povrće...

Ova se obitelj ne bavi samo ratarstvom. Naime, imaju i 1,38 hektara lješnjaka od kojeg, za sada, prodaju jezgru, ali plan im je u budućnosti raditi na preradi ploda (liker, poklon paketi, jezgra s okusima...). Otkad postoji OPG, a to je 30 godina ove godine, bave se i uzgojem božićnih drvaca koje prodaju na kućnom pragu.

Osim sjemenarstva, proizvode i hranu za farmu ovaca na oko 30 hektara površine. Tu su lucerna, ljulj, kukuruz, zob i ječam. Na farmi imaju 291 grlo, a u zadnjoj turi janjenja imali su 180 janjića. Prodaju ih uglavnom restoranima, ali i kućanstvima za privatne fešte. 

"Skroz ima posla, ovih dana se ovce janje. Janjići su nam cijelo vrijeme u zatvorenom i pazimo na njih te nam je cilj uz dobru hranidbu dobiti vrhunsku kvalitetu mesa", kaže nam Vrbanić.

Ova obitelj bavi se i povrćarstvom. Davno su uzgajali industrijski krumpir za jednu čipsaru, no to nije dugo potrajalo. Tada su se prebacili na konzumni krumpir kojeg danas imaju na dva hektara i crveni luk na 1,5 hektara. Vlastitim su sredstvima kupili cijelu liniju za sortiranje, kalibriranje i pakiranje ovog povrća kojeg također prodaju najviše restoranima u okolici.

"Puno je veća financijska korist nego od industrijskog", poručila je supruga Željka, koja je također zaposlena na OPG-u vodeći knjigovodstvo. Dodala je da kod različitih kultura uvijek imaš nešto što te izvuče ukoliko dođu teške godine kakva je bila prošla: "Da smo se oslonili, primjerice, samo na šećernu repu, propali bi."

"Činjenica je da ako dolaziš do finalnog proizvoda - imaš zaradu. Kad ostaneš na pšenici i ječmu, kukaš svi su ti krivi, ovako ipak imaš nešto što je tržišno jako i s čime možeš ostvariti neku zaradu koja ti je veća nego što je klasična poljoprivreda", nadovezao se Igor.

Obrada tla je konzervacijska

Oko 20 posto površina, odnosno oko 14 hektara im je pod sustavom navodnjavanja što smatraju vrlo važnim u ovim ekstremnim godinama kakve su bile posljednje no kažu kako i ovdje imaju problem jer imaju bunare koje su bušili no kada padne kapilarna voda, padne i razina bunara. Drava im je, kaže, daleko te često ne mogu biljci pružiti onoliko vode koliko joj je potrebno u određenoj fazi rasta.

Ova obitelj posjeduje strojeve kojima mogu raditi obradu tla bez oranja, odnosno konzervacijsku obradu. Redovno provode analize tla, zbog koje su prošle godine sijali soju bez ijednog zrna gnojiva, budući da su vidjeli da u tlu postoje zalihe elemenata pa ona nije bila potrebna. Također, koriste biostimulatore gotovo na svim kulturama, pogotovo povrću. Razliku, pričaju nam, vide, a biljke su bolje podnijele veliki stres uzrokovan sušom.

"Gnojivo apliciramo u traku, idemo na precizno doziranje kako ne bi bilo rasipanja, pa biramo kvalitetnija gnojiva", otkriva Igor i pojašnjava kako obradu tla rade podrivačima kako bi bilo rahlo i da korijen može ići u dublje slojeve te bolje usvojiti potreban fosfor i kalij.

Planovi za proljetnu sjetvu se još kuju. Sijat će sjemensku soju, a odabir sorti bit će u dogovoru s Mauthnerom.

Kakva će nam godina biti tek ćemo vidjeti, ali ovaj iskusni poljoprivrednik poručuje kako odabir više hibrida, više različitih grupa sjetve, prilagođavanje vremenskim uvjetima (a ne striktno kalendaru) treba donijeti uspjeh.

Za više informacija o sortimentu, obratite se tvrtki Mauthner na jedan od niže navedenih kontakata.