Sucokret se nekada izvozio i na tržište Mađarske i Srbije, gdje se uslužno dorađivao i vraćao kao gotov proizvod. Danas potičemo proizvodnju koji se dorađuje u domaćim kapacitetima. Ili ipak ne?
Pred čepinskom uljarom proteklog tjedna nije bilo velikih gužvi. Kako je temperatura i tijekom rujna dosezala 35°C, ne bi bilo nimalo bajno čekati u koloni na istovar robe, Navodno i ove godine, velike količine suncokreta odlaze van granica Hrvatske. Otkupljivači nisu izlazili s otkupnom cijenom sve do kraja. Sve je ostalo na špekulacijama pa se tako cijena kretala od 2,10 do 2,35 kn po kilogranu soje i 2,30 do 2,50 kn po kilogramu suncokreta.
"I suncokret je ove godine od viška sunca zaboljela glava. Suncokret nije toliko otporan na sušu kako se govori, iako će on najbolje amortizirati negativne posljedice suše", govori oplemenjivač s Poljoprivrednog instituta Osijek, Anto Mijić. Bit će, kažu stručnjaci, i kod suncokreta smanjenja prinosa uslijed suše, kao i kod drugih kultura, ali će kod njega efekti biti najblaži.
Gdje nije primijenjena optimana agrotehnika, štete će biti i do 20%. No, soja je najveći gubitnik sa prinosima manjim i do 70%. Pojavili su se i bolesti i štetnici. Površine su pod sojom povećane pa će sniženi urodi ipak biti kompenzirani. Povećanje površina pod sojom i do 40% rezultat je novog sustava izravnih plaćanja, stabilnosti cijena otkupa i traženosti sojinih proizvoda te neposijanosti ozimim usjevima jesenas zbog nepovoljnih uvjeta.
Suncokret je zasijan na uobičajenih 35 tisuća hektara, a nekad smo ga sijali na 50 tisuća. Prinosi suncokreta prema najnovijim podacima su od 2,8 do tri tone po hektaru. Uljara u Čepinu pokazala je interes za otkupom svog domaćeg suncokreta. "Sucokret se nekada izvozio i na tržište Mađarske i Srbije, gdje se uslužno dorađivao i vraćao kao gotov proizvod, a izrazito je ekonomski isplativ. Danas potičemo proizvodnju koji se dorađuje u domaćim kapacitetima, tako da pozdravljamo inicijativu Žita da otkupi sav urod od 100 tisuća tona sunockreta. Dodana vrijednost tako ostaje u granicama RH", kaže Ernest Nad iz HGK.
Tagovi
Autorica
Ivana Nađ
Partner
Televizija Slavonije i Baranje d.o.o.
Pšenica dosegnula 240 eura po toni, sukob u Crnom moru uzdrmao svjetsko tržište
Zašto je na euroburzama cijena pšenice znatno iznad 200 eura, a kod nas u prosjeku 160€ /t?
Rusija blokirala ključni put ukrajinskih žitarica, rast cijena tek slijedi
Ne spaljujte strništa - postoji učinkovitija agrotehnička mjera
Zašto je na euroburzama cijena pšenice znatno iznad 200 eura, a kod nas u prosjeku 160€ /t?
Pšenica dosegnula 240 eura po toni, sukob u Crnom moru uzdrmao svjetsko tržište
Profesor Stipešević o žetvi 2026: Dobra proizvodnja sama po sebi više nije dovoljna
Rusija blokirala ključni put ukrajinskih žitarica, rast cijena tek slijedi
Ne spaljujte strništa - postoji učinkovitija agrotehnička mjera
Rusija blokirala ključni put ukrajinskih žitarica, rast cijena tek slijedi
Vrijeme je za analizu tla, kalcizaciju i podrivanje
Zašto je na euroburzama cijena pšenice znatno iznad 200 eura, a kod nas u prosjeku 160€ /t?
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
Vedran Stapić
prije 10 godina
Uljara u Čepinu je radila pogaču, a ne sačmu. Pogača ima puno više ulja u sebi od sačme, pa je time i cijena veća ... radi se o dakle o različitim proizvodima od iste sirovine.Mislim da i Čepinu sada idu u izgradnju pogona za ekstrakciju, pa će i oni imati sačmu.
đorđe patković
prije 10 godina
manji je prohod od soje ali ostane bolja zemlja , inače pamtim da je čepinska suncokretova sačma puno skuplja od šidske