Vađenje šećerne repe u pravo vrijeme

70. kampanja prerade šećerne repe u županjskoj Sladorani u punom je jeku. Izvađeno je oko 50% zasijanih površina. Odlična godina za proizvođače ove "kraljice ratarskih kultura", što dokazuju rekordni prinosi i odličaj sadržaj šećera u korijenu, 74t/ha i digestija od 15, 70%. Velik broj proizvođača ostvario je rezultate iznad standarda.

Izvrstan financijski rezultat dokazuje da je šećerna repa znatno isplativija od ostalih ratarskih kultura. Zahvaljujući dobroj poslovnoj organiziranosti i novim tehnologijama u proizvodnji i preradi šećerne repe došlo je do povećanja ugovorenih površina za 30%. U Sladorani ne kriju zadovoljstvo ugovaranjem za 2017. godinu, već sada ugovoreno je 6.000 hektara što je najbolji pokazatelj ocjene ove godine. Osobito raduju novi proizvođači i oni stari koji se vraćaju sjetvi ove kulture.

Vađenje šećerne repe

Tehnološki gledano, šećerna repa je zrela kada njezin sadržaj ima najpovoljniji odnos šećera i nešećera u korijenu, dakle kad je iskoristivost najveća, a to se događa u našim uvjetima oko sredine listopada. Tada je odnos korijena i lista 1:0, 5-0.8. Agronomski gledano, bez rješavanja problema koji zahtijevaju rani početak vađenja (povećanje kapaciteta prerade i izgradnja kvalitetnih pristupnih putova njivama), početak vađenja u rujnu je neminovnost.

Ekonomski gledano, vrijeme vađenja je za pojedinačnu analizu jer s jedne strane ranije vađenje znači manje troškova vađenja i prijevoza, manje troškove na obradi za narednu kulturu, veći potencijal proizvodnje naredne kulture, a s druge strane kasnije vađenje donosi veći prinos korijena, veći sadržaj šećera i manje gubitke korijena pri vađenju.

Bez obzira na ove dileme, šećerana je ta koja određuje vrijeme vađenja, a pri tome uzima u obzir slijedeće:

• Planiranu količinu sirovine za preradu
• Planirani kapacitet dnevne prerade
• Krajnji rok vađenja
• Predkampanjsku analizu sirovine
• Stanje pojedinog usjeva
• Udaljenost pojedinih površina od tvrdih putova
• Kapacitet svih prostora za skladištenje repe i njihovu pristupačnost
• Narednu kulturu na površini planiranoj za vađenje

Štete kod vađenja nastaju iz tri razloga:

1. Zbog vanjskih uvjeta vađenja (zakorovljenost usjeva, nekvalitetna obrada tla, vremenske prilike )
2. Zbog loših tehničkih karakteristika stroja za vađenje (zastarjeli ili istrošeni tip stroja, nekvalitetna pripremljenost stroja za rad, neodgovarajući tip vadilice)
3. Zbog loše organizacije rada (nespretni rukovoditelji strojeva, nedovoljno vremena za vađenje, neodgovarajuća servisna služba)

Gore navedeni razlozi uzrokuju gubitke koji se javljaju zbog:

• neizvađenog korijena
• nepokupljenog korijena
• loma korijena
• prenisko odrezane glave
• previsoko odrezane glave (veća nečistoća)
• koso odrezane ili otkinute glave

Gubici mogu biti i do 30%

Gubici pri vađenju mogu iznositi i više od 30%! Božo Dragičević iz Retkovaca: " Odrastao sam u tradicionalnoj slavonskoj obitelji koja se bavi poljoprivredom. Otac mi je usadio ljubav prema zemlji, s bratom sam uz njega učio, radio i našao užitak u ovome poslu i načinu života. Obrađujem 40 hektara, od toga je repa zasijana na 8 hektara. Ni u najtežim, turbulentnim godinama za županjsku Sladoranu nismo odustali od sjetve šećerne repe.

Zahvaljujući odličnoj suradnji, djelatnici sirovinske službe uvijek su nam na raspolaganju za sva pitanja i savjete. Svi mi znamo koliko je napora, radnih sati strojeva i rada uloženo u proizvodnju. Ipak, sve se to isplati, šećerna repa je najdohodovnija kultura a i prošlogodišnja nagrada Zlatna repa mi je poticaj za dalje i potvrda za moj dosadašnji rad."