Uzgoj lana

Kako bi se osjećao korisnim, očuvao zdravlje, učinio zanimljivijim umirovljeničke dane i poboljšao kućni budžet, umirovljeni bivši branitelj i dugogodišni tokar, Mato Bertović iz Bukovlja, odlučio se okušati u proizvodnji lana.

Ta kod nas relativno rijetka poljoprivredna kultura privukla ga je zbog ljekovitih svojstava, jer višestruko je korisna za ljude i životinje. Na roditeljskom imanju u Magić Maloj lanom je proljetos zasijao oko 4.000 četvornih metara, a žetvu očekuje u kolovozu.
- Radovi u polju me umiruju. Iako se stalno nečim bavim, pogotovo tokarenjem, shvatio sam da je kontakt s prirodom pravi sedativ. Kada pogledam u polje zelenih biljaka ili donedavno procvalih plavih cvjetova, koji me podsjećaju na djetinjstvo, odmaknem se od problema i osjećam se dobro - kaže Mato, koji je u invalidskoj vojnoj mirovini 14 godina.

Nije zanemariva ni materijalna korist koju očekuje, pogotovo zbog troškova putovanja, jer živi u Bukovlju, udaljenom od Magić Male četrdesetak kilometara.
- Mislim da sam se jedini u Brodsko-posavskoj županiji odlučio za lan. Nije zahtjevna kultura, a vrijedna je i zdrava hrana - kaže novopečeni proizvođač.

Nakon sjetve u travnju, biljke su osjetljive dva tjedna poslije klijanja, ali im ne treba posebna zaštita. Odrasla biljka je otporna i čvrsta, ali ispušta “otrove” u zemlju, tako da se nakon sjetve na istom mjestu ne može sijati sedam godina. Ako ovogodišnja žetva uspije, Mato će zasijati istu kulturu i dogodine na drugom mjestu.

Sijat će i jar - “starinsko žito”

Mato se nada dobrom plasmanu sjemenki biljke koja je tražena zbog svojih korisnih svojstava. I sam ih koristi samljevene, za skidanje kolesterola. Također su lijek pri probavnim smetnjama, prirodni antioksidans, a tražene su i kao dodatak hrani vrsnim konjima. Ovaj umirovljenik planira dogodine zasijati novu kulturu, “starinsko žito” (jar), također vrijedno u zdravoj prehrani.

Autor: Marija Radošević