Uvjerljivo najgora žetva - prinosi prepolovljeni!

Žetva pšenice, koja je pri samom kraju, ne nudi pretjerani optimizam niti za vukovarsko-srijemskog proizvođača. Pokazuju to i rezultati ovogodišnje žetve na dva kraja Vukovarsko-srijemske županije, u županjskoj Posavini i lovaskom području. Evo što o rezultatima žetve kažu upravitelj Poljoprivredne zadruge Napredak iz Županje Marko Bačić i Poljoprivredne zadruge Lovas Adam Rendulić.

Prinos, u odnosu na prošlu godinu - prepolovljen

"Prošle godine smo imali smo prosječan prinos od 5,3 tone po hektaru, a ove godine 3,5 tona i to je strašno. Prinos je prepolovljen u odnosu na prošlu godinu i to nas vrlo zabrinjava. Razlog su prekomjerne oborine koje smo imali proljetos, kada je palo čak 240 litara kiše po metru četvornom. Dosta pšenice je bilo i u depresijama te je tu voda odnijela sav prinos", kaže upravitelj Napretka Marko Bačić. Po njegovom mišljenju, drugi važan uzročnik lošeg ovogodišnjeg prinosa pšenice leži u činjenici da se zbog obimnih kiša nije moglo na vrijeme tretirati pešnicu zaštitnim sredstvima protiv bolesti.

Proljetne oborine te nedostatak zaštite uzrokom loše žetve

"Točka na i je bila poplava u naših pet poslovnih jednica na području Gunje, Rajevog Sela, Strošinaca i Račinovaca. Na tom je području 1.950 hektara kooperativne proizvodnje bilo pod vodom. To je ulog od oko 6,5 milijuna kuna koji je izgubljen u nepovrat. Nadam se da će se ta šteta proizvođačima sanirati. Tim proizvođačima će trebati najmanje nekoliko godina da bi se povratili u normalu", kaže Bačić podsjetivši kako je PZ Napredak pod pšenicom imao zasijanih oko 3.500 hektara."

Iz kooperativnih odnosa znali smo imati i 20.000 tona pšenice. Žetva je pri samom kraju, a mi smo ubrali tek sedam tisuća tona pšenice, a nekada smo takav rezultat ostvarivali u prva dva dana žetve", žali se taj dugogodišnji upravitelj PZ Napredak Županja.

Na području Lovasa prinosi prosječni

Iako na drugom kraju županije, slična je situacija u žetvi i na području Lovasa. "Žetva na području PZ Lovas iznenađujuće je ne tako dobra, nego loša. U rano proljeće urod je još bio obećavajući, međutim kada su u svibnju došle one silne kiše, znalo se odmah da će biti problema sa bolesti na pšenici. I tako je i bilo. Onda je došla najezda miševa koja nas je poharala, a početkom lipnja i visoke temperature, više od 30 stupnjeva. Prosječan prinos se kreće oko 5,5 tona po hektaru, a plan je naš bio da bude najmanje 6,5 tona jer smo 2012. godine imali 7,3 tone, a prošle godine 7,1 tonu po hektaru. Ništa tu međutim sada ne možemo", kategoričan je upravitelj PZ Lovas Adam Rendulić pojašnjavajući kako je riječ o prosječnom prinosu na poljima PZ Lovas.

"Međutim, gledajući naše kooperante, imamo daleko slabije rezultate i to čak iznenađujuće slabije. Neki čak vrše i po samo tonu i pol pšenice po hektaru, što je katastrofalno. To su oni koji nisu na vrijeme reagirali. Loše prinose imaju oni koji su dali nekakvu zaštitu, ali oni koji uopće nisu išli sa zaštitom, to je katastrofa s prinosom", napominje dodajući kako je u takvoj situaciji Hrvatska daleko od mogućnosti da bude konkurentna okolnim zemljama s prinosom pšenice.

Hrvatska ove godine može zaboraviti konkurentnost u prinosima

"Ne možemo biti konkurentni ako nemamo sedam do osam tona po hektaru. Da bi imali dobre prinose, prvo treba odabrati kvalitetan sortiment i selekciju raditi u pravcu kvalitete, ne samo vezano uz mlinarsko-pekarske potrebe, već u odnosu na otpornost na bolesti i visoke prinose te u tehnologiji primijeniti sve ono što bi trebali, a prvenstveno pozornost obratiti na zaštitu koja postaje ključna u promjenjivim vremenskim prilikama", napominje taj stručnjak.

Na pitanje koliko je izostanku ulaganja u zaštitu kumovala i opća besparica među poljoprivrednim proizvođačima, Rendulić ocjenjuje kako "jedni nisu imali novca, a drugi nisu marili". "Prije će biti ovo da mnogi nisu marili. Nije ta zaštita ni tako skupa. Da je proizvođač napravio tri tretiranja sa pesticidima, prinos bi bio veći, odnosno trošak ne bi bio toliki, koliki je podbačaj u prinosu", tvrdi.