Pretraga tekstova
Još je teško prognozirati je li stanje trenutnih kiša pomalo zakašnjelo. Važno je hoće li visoke temperature u određenom trenutku prekinuti vegetaciju, pojašnjava dr. sc. Valentina Španić
Nakon obilnih oborina proteklih dana, a ponegdje i tuče te jakog vjetra koji su na nekim mjestima polegli usjeve, mnogi se ratari pitaju što će biti sa pšenicom koja je ove godine već pretrpjela vremenske nepogode.
No, dr. sc. Valentina Španić s Poljoprivrednog instituta u Osijeku kaže kako su usjevi za sada u dobrom zdravstvenom stanju, bez većih pojavnosti bolesti, pogotovo ako su tretirani u fazi vlatanja.
"Moguće je da su negdje rijeđeg sklopa obzirom na sušne periode tijekom sjetvenog perioda i početkom 2022. godine. Još uvijek je prerano za prognoze uroda zrna. Sada je najbitnije kako će se ono naliti i hoće li visoke temperature u određenom trenutku prekinuti vegetaciju", pojašnjava.
Dodaje da je moguće da će sorte ozime pšenice s boljom usisnom moći korijena, bržom translokacijom asimilata te bržim nalijevanjem zrna ostvariti i veće urode.
Podsjeća kako se tijekom svibnja pojavio period sušnog razdoblja, kada je palo svega cca. 5-20 mm oborina na području Osijeka te je pšenica pretrpjela vodni deficit u periodu kada dolazi do oplodnje. "Još je teško prognozirati je li stanje trenutnih kiša pomalo zakašnjelo. U svakom slučaju, proizvođači su trebali zaštiti usjeve pšenice fungicidima u fazi lista zastavičara, ali i u cvatnji, koja je jedan od najosjetljivijih stadija za razvoj bolesti fuzarijska palež klasa", upozorava.
Naime, uzročnik ove bolesti se najčešće razvija pri nešto višim temperaturama, uz povišenu vlagu. "Treba imati na umu da se ova bolest može razviti od cvatnje pa sve do pune zriobe, ali uzrokovat će manje štete što se kasnije pojavi", ističe Španić uz napomenu da bi bilo dobro da je zaštita fungicidima već obavljena jer su biljke pšenice formirale zrno, a najavljene kiše mogu doprinijeti razvoju i drugih bolesti poput Septorie nodorum.
Vladimir Vukadinović: Na pšenici se ove godine neće zaraditi, bit će je malo
Što se tiče kukaca, kaže, nešto je veća pojavnost Leme melanope te je usjeve trebalo tretirati i insekticidima.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.