Mladen Falamic je dodao oglas
prije 11 sati
Milan Martinek je dodao oglas
prije 12 sati
Serhii Rud je dodao oglas
prije 12 sati
Ramo Pijalić je dodao oglas
prije 14 sati
Antun Čičković je dodao oglas
prije 14 sati
Mario Relatić je dodao bilješku na KLUB
prije 15 sati
Ljiljana Milovanović je lajkala video na KLUB-u
prije 15 sati
Antun Franjić je komentirao sliku na KLUB-u
prije 17 sati
Goran Tonković je dodao video na KLUB
prije 17 sati
Željka Rački-Kristić je lajkala poveznicu na KLUB-u
prije 17 sati
Dražen Turković
Željka Rački-Kristić
Zlatko Čulo
Goro
Đurđica Hakštok
Antun Franjić
elvis horvatinović
Martina0302
Ranka Vojnović
Nikola Bosilj
Snježana Kratz
Ivica Bogdanović
Luka Uvalić
Antun Čičković
Biljana Radulovic Simonović
Milos Marković
josip jambrešić
Ljiljana Milovanović
Zarko Niksic
Sanja Dovečer
Tomislav Haršanji
Sinisa Djukic
damir matanovac
Marijan Perica
milos marinovic
Pravo na korištenje Znaka Brašno hrvatskih polja i Kruh hrvatskih polja ostvaruju pekarski proizvodi dobiveni od žitarica zasijanih u RH uz mogućnost dodavanja maksimalno do 15 posto visokokvalitetne pšenice iz drugih zemalja.
Savjet za provedbu procedure korištenja marketinškog Znaka Kruh hrvatskih polja kojeg dodjeljuje Hrvatska poljoprivredna agencija donio je krajem prošle godine odluku da se pravo na korištenje znaka Brašno hrvatskih polja i Kruh hrvatskih polja ostvaruje za pekarske proizvode dobivene od žitarica zasijanih u Republici Hrvatskoj uz mogućnost dodavanja do 15% visokokvalitetne pšenice iz drugih zemalja.
Što to znači i zašto je to potrebno? Naime, do problema je došlo zbog nedostatka kvalitetne sirovine proizvedene u Republici Hrvatskoj.
Ovi uvjeti biti će na snazi do kraja 2017. Nakon navedenog razdoblja prilagodbe, Hrvatska poljoprivredna agencija će težiti tome da Znak Brašno i Kruh hrvatskih polja bude dodijeljen proizvodima proizvedenima od 100% udjela žitarica proizvedenih u našoj zemlji, kako stoji na službenim internetskim stranicama Hrvatske poljoprivredne agencije.
Razlog jest što u dijelu sektora proizvođača pekarskih proizvoda smatraju kako domaća pšenica nije kvalitetna za njihov kruh.
Radi se o marketinškom projektu HPA koji je započet sredinom prošle godine. Tada su u Agenciji naglašavali kako će oznaku HPA Kruh s hrvatskih polja dobiti samo oni proizvodi koji su stopostotni domaći proizvodi.
"Za oznaku Kruh s hrvatskih polja mogu se kandidirati svi - od male pekare iz susjedstva do velikih sustava. Uvjet koji moraju zadovoljiti jest da je brašno od kojeg se rade pekarski proizvodi proizvedeno u Hrvatskoj i to od hrvatske žitarice", izjavila je načelnica Odjela za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda HPA Dubravka Živoder lani u svibnju za portal Agroklub.
Sada se pravila igre mijenjaju i dopušta uvoz pšenice za proizvode koji će se kasnije prodavati pod znakom hrvatskih uz odobrenje državne agencije.
Sastanku na kojem je donesena ova odluka prisustvovali su članovi Savjeta: ispred HPA - ravnateljica HPA dr. sc. Marija Vukobratović i mr.sc. Dubravka Živoder, Nada Barišić, dip.ing. kao predstavnica Žito zajednica, Darko Karić, dipl.oec. iz Agrokora, Damir Matejčić, dipl.ing. ispred Ministarstva poljoprivrede, Marija Komerički, pekarna RE-NI te djelatnici Odjela za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda: Petra Tudor, dipl.ing., tajnica Savjeta, Josipa Pavičić, dipl.ing. i Vatroslav Tissauer dipl.ing.agr.,univ.spec.oec.
Na sjednici su prisustvovali i proizvođači brašna: Žito d.d. (Tajana Rogulja, dipl.oec. voditeljica prodaje mlinskih proizvoda, Natalija Čmelak, voditeljica mlina i Maria Bojanic, tehnolog u mlinu), Granolio d.d. (Tea Crljen) i Podravka d.d. (Vesna Škoda - direktorica mlina i Zlatko Đelekovčan - direktor službe nabave primarnih sirovina).
Odluka o dopuštenom uvozu sirovine donesena jer su uočeni veliki problemi glede kvalitete pšenice zbog koje proizvođači brašna moraju dodavati određeni postotak visokokvalitetne pšenice iz drugih zemalja, kako iznose u HPA.
Domaći proizvođači pšenice anonimno komentiraju ovu odluku kao još jedan razlog da svoju djecu odgajaju da se ne bave poljoprivredom i obradom zemlje.
"Oni tu pšenicu ne mogu kupiti na burzi u Mađarskoj već će je morati kupovati u Francuskoj. Mogli su i nama ponuditi tu cijenu, ali za to nema interesa. Mi smo pokušali s proizvodnjom visokokvalitetne pšenice, ali uvozni-trgovački lobiji nisu bili zainteresirani za njen otkup. Natjerali su nas da se okrenemo pšenici niže kategorije i većim prinosima", kaže jedan proizvođač pšenice.
Odluku Savjeta otvoreno komentira Miroslav Kovač, tajnik Udruge OPG-a Hrvatske Život: "Bitno je tko uvozi pšenicu, a tko je izvozi. Znamo da se hrvatska pšenica izvozi vani, a u Hrvatsku se uvozi. Pitanje koje se treba postaviti jest zašto veliki ne ulažu u Hrvatsku. Imaju na raspolaganju zemlju, tehnologiju, sustav. Vidimo da se u Hrvatskoj samo trguje, ne stvara dodana vrijednost, ne razvija tehnologija i ne zapošljavaju ljudi", kaže Kovač.
Foto: PIXSELL
Povezana biljna vrsta
Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.
Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Pročitaj više »Tagovi
Autor
Novinarstvom se bavi 11 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.
Možda te još zanima
Proteinska bomba, RWA soja LENKA, najbolja je u pokusu Ministarstva poljoprivrede
U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, a na parceli Pisačić Miroslava iz Male Mlake kod Zagreba obavljena je 17.09.2019. žetva pokusa ranih sorti soje.
Liberalizacijom proizvodnje do zaustavljanja pada broja proizvođača duhana
Aktualni Zakon o duhanu dozvoljava proizvodnju duhana samo onih pravnim i fizičkim osobama koje imaju sklopljen ugovor s pravnom osobom koja je registrirana za obradu duhana.
Otpornost strnih žitarica na niske temperature
Otpornost biljnih vrsta iz grupe strnih žitarica ide sljedećim redom: raž, pšenica, tritikale, durum, ječam, zob. Različite sorte su različito otporne na niske temperature ovisno od toga u kojem periodu jeseni, zime ili proljeća d...
Izdvojeni tekstovi
Duhanci na 20. Dan polja duhana: strojni berač odlično zamjenjuje radnu snagu
Ljudski rad sveden na minimum, na 12 tisuća hektara 8 radnika?
Liberalizacijom proizvodnje do zaustavljanja pada broja proizvođača duhana
Prednost strojne berbe je brzina, ali ručna berba duhana daje kvalitetniji proizvod
Proteinska bomba, RWA soja LENKA, najbolja je u pokusu Ministarstva poljoprivrede
Liberalizacijom proizvodnje do zaustavljanja pada broja proizvođača duhana
Otpornost strnih žitarica na niske temperature
Rusija od izvoza žitarica zarađuje oko 20 milijardi dolara godišnje
Izdvojeni oglasi
KLUB
faraon
prije 3 godine
ja sijem francuski sortiment i ništa manje ne gnojim i prskam od francuza njegova valja i skupa moja jefina tu nešto ne paše netko nas podkrada polako, u svojoj 30 godišnjoj praksi sijao sam C 1 iz francuske aprobator mi je od 120 Ha odbijo 50 Ha a 70 sam morao pljeviti od atipova triticalea i + varijante više biljke tako da u to sve jako sumnjam jer ona narodna kadija te tuži kadija sudi tako i mi dovozimo otkupljivaču pšenicu koju analizira kuća koja ako hoće i nagodinu radit mora raditi kako on kaže smo 1% na milione kila primjese proteina i Hl su jako velike svote na razmišljanje
hrvoje
prije 3 godine
Belosvetska zavera protiv hrvatskog seljaka! Nasa psenica ide u njemacku,njemacka psenica u nizozemsku,nizozemska u njemacku,pa se negdje susretnu i izmjesaju,pa ne znas ko koga jebe,pa dođu ameri i ubace svoje GMO psenice! Pa kad zamute sve tako daju rusima da se potruju,ali ovi posto su vec sve saznali,daju je ukrajincima i cecenima! Mozda podsjeca na filmove,ali tako je!
ratar
prije 3 godine
KURCOBRZIC! Svaka cast,sad si mi otvorio oci,pa to je sve potpuno logicno sto pises,Hmmm.sad sam ljut na sebe,kako ja to nisam prokljucao!
Krunoslav
prije 3 godine
Lega malo mi se gubiš. Kakve veze ima Ružica, Laslo i Kovač s kvalitetom pšenice. Jesu li slovenci ludi kad kupuju pšenicu od naših ˇmalih" iz Međimurja i Podravine. Kako da nisi pročitao članak kakvu pšenicu i koje kvalitete izvoze veliki svjetski igrači.Baranjci svoju pšenicu voze u Mochac i Austriju. U svakom žitu ima kukolja ali ja i dalje mislim da su naši polj. proizvođači pošteni i vrijedni.
sit svega
prije 3 godine
u svakog proizvođača ima i dobre i lošije pšenice, svaka vrsta pšenice ima svoje parametre da ih nenabrajam. ali je i činjenica da malo otkupliivača uzima te paramerte za otkup iste odnosno ako je ip onda po dogovorenoj cijeni ,ako su parametri slabiji onda po uzorkovanju, i možeš se ljutiti koliko hočeš. da budem malo paranoičan isti uzorak kod različitih otkupljivaka jako varira
romano kućebrzić
prije 3 godine
To su vam sve laži i obmane da bi ini koji su donjeli takvu odluku mogli više uvoziti i lagati hrvatsku javnost da je pšenica hrvatska a nije.
Uvoz im se višestruko isplati, jer , netko dobiva u đep od uvoza, onda drugi cilj je srozati dokraja hrvatskog poljoprivrednika da on odustane od toga. pa da oni mogu dobiti njegovu zemlju na korištenje, dobivati poticaje na zemlju, zaposliti tog bivšeg poljoprivrednika i dati mu 3800 plaću s kojom će jedva preživljavati, upasti u apatiju da se više ni ne pomisli žaliti...
Imati češ super bogate, već ih ima, koji uopće nisu domoljubi ni savjesni, i s druge strane siromahe 98:2 !!!
O to bože kvaliteti pšenici se opčenito vara od kada je donesen sustav po kojem se pšenica svrstava u kategorije po postotku proteina.
Sva, ili gotovo sva pšenica je kvalitetna, taj protein se nalazi u vanjskoj ljusci zrna pšenice koje se stavlja u pšenićne posije koju jede stoka, dakle nema ga u brašnu...
Ljudi sve je to prevara...
Vi kupite kruh koji u najbolju ruku košta 5 kuna. Dalje, on nema 1 kilu kao nekad, već oko 700 grama.
U njemu ima oko 200 grama brašna, ostalo su germa, aditivi i najviše VODA.
Sve je prevara samo zbog jednog...NOVACA, ZARADE, još.još još....
hrvoje
prije 3 godine
Nisam znao da agrokor,zito,podravka,trebaju ili da su trazili blagoslov! Morat cu poslati upit crkvi??? Jel to dosad bilo,jel se to radi svake godine,ne znam.
Zea mays
prije 3 godine
Samo još fali novi ministar koji će uskoro dati blagoslov žitu, agrokoru, granoliu, podravki ...samo naprijed! Stižu nam bolni rezovi...jesmo li to htjeli!?
hrvoje
prije 3 godine
Onda se morate boriti protiv samih sebe! Na konkretna pitanja niste odgovarali.. A to koliko jje kvalitetna nasa psenica,vidio ssm u clanku,gdje moraju ubaciti određeni postotak uvozne,da bi bilo dovoljno kvalitetno! A ja sam mislio po vasim pisanjima i hvalisanju,da je svako 10 zrno psenice,od hrvatskog proizvođača,zlatno.....i bilo bi ljepo da se Ruzica,Laslo,Kovac,oglase,zasto ruzica nije ministrica? Po mojim informacijama,niju je htjeo oreskovic,imala je razgovor s njim,kao i svi ministri,i ovaj nije bio odusevljen,jer nema sire znanje o ekonomiji i poljoprivredi,također nije imala odgovore na konkretna pitanja,npr..sta su ti veliki u poljoprivredi,i zasto bi ih unistavali i sputavali u radu!
Krunoslav
prije 3 godine
Program udruge OPG-a Hrvatske Život je borba protiv budala, idiota i neznalica. Ja inače ne pijem ali ću zbog ovakvih komentara početi. Kao drugo naša pšenica je najbolja inače je ne bi izvozili u zemlje poput Italije, Njemačke... a uvozimo pšenicu upitne kakvoće.
hrvoje
prije 3 godine
"pita se Kovać,zasto veliki ne ulazu u Hrvatsku"
A ja tebe pitam,jel ti inace pijes,pa ne znas sta si pricao jucer,pa kompletni program ti je na temeljima,borbe protiv velikih! Zato ne lupetaj,i uozbilji se,nije ni cudo sto ste izvisili za ministra! A drugo mislio sam da je nasa psenica najbolja na zemaljskoj kugli,kad ono mauna!!!!!