U poplavama uništeni deseci tisuća hektara usjeva!

Početak godine obećavao je dobru žetvu, no priroda je rekla svoje. Oborine koje su pale zadnjih nekoliko dana nanijele su velike štete usjevima na slavonskim poljima. Sada su problem velik postotak vlage i visoke temperature koje su idealne za razvoj bolesti. No bolesti su se ove godine, zbog iznimno tople zime, pojavile i prije ove kiše. Ono što najviše zabrinjava stručnjake jest pojava nove bolesti koja dosad nije zabilježna na našim poljima, a riječ je o tzv. žutoj hrđi. Oni koji su je na vrijeme prepoznali i tretirali odgovarajućim agrotehničkim mjerama, ne bi trebali imati problema, osim onih financijskih, jer tretiranje će ove godine morati ponoviti i do tri puta. Uslijed ovih izvanrednih vremenskih okolnosti ima i septorioza, smeđe hrđe, pepelnice, ali ipak najveće štete na netretiranim usjevima nanijela je žuta hrđa. Uz to, na usjevima pšenice je registrirano i polijeganje biljaka. Naime, oni koji su tretirali usjeve prije obilnih kiša, mogu očekivati da su sva zaštitna sredstva isprana tako da tretman moraju ponoviti opet. Najgore je što je sa žutom hrđom ratari nemaju iskustva pa ne mogu ni predvidjeti koliko može umanjiti prinose. Ali uz ovu kišu, sretni su ako im je nešto usjeva uopće i ostalo. Dodatno, sada kada je svježe obrađenu zemlju kiša potpuno sabila, stvorila se pokorica i biljke ne mogu disati.

Nekoliko desetaka tisuća hektara oranica potopljeno

U poplavljenoj županjskoj Posavini žetva je potpuno uništena. Štete prouzrokovane kišom čine se zanemarivima u usporedbi s poplavljenom Posavinom. Na temu isplate odštete onima koji su poplavama najviše pogođeni, ovih se dana u suradnji MP i HPK na čelu s Matijom Brlošićem, puno razgovara. Cilj je isplatiti na neki način barem dio štete onima koji su ostali doslovno bez ičega. Mnogo je onih sa stopostotnom štetom na usjevima, ali i uginulom stokom. Čitave poljoprivredne površine su pod vodom i ona se širi. "Gledajući da je šteta po jednom hektaru 1.000 eura, na 10.000 ha šteta je 70 milijuna kuna, i to još pomnožite s nekoliko desetaka tisuća hektara”, riječi su Matije Brlošića s kojim smo razgovarali i koji je ovih dana prisutan na terenu, pokušavajući pomoći ljudima pri spašavanju onoga što se spasiti da.

Usjevi su uništeni. Ne polaže se puno nada u urod pšenice, repe, kukuruza i suncokreta. Procjenjuje se da je 8.000 - 10.000 hektara poplavljenih oranica. Ova elementarna nepogoda će nas zasigurno koštati od 20, a ponegdje i do 100 posto manjih prinosa. Ovisno koliko se voda zadrži na poljima, za pšenicu još postoji nada, jer ako se voda povuče unutar tjedan dana, nešto če i preživjeti. No svakim danom je pod sve većim stresom. Za šećernu repu i tek iznikle kulture kao što su kukuruz, soja i suncokret, poplava znači sigurnu propast. Bit će potrebno presijavanje većine površina, no ta dodatna investicija ne bi trebala ostati na pojedincu i njegovom gospodarstvu, prema navodima prof. Stipeševića s Poljoprivrednog instituta za Glas Slavonije.

U okolici Osijeka su polja u relativno dobrom stanju jer je tlo porozno i voda je uglavnom otišla s površine, ali neki bi mogli imati problema s truljenjem. Gdje se voda slijeva s brda i gdje su uži kanali, nepročišćeni, gdje je veliko plavljenje usjeva, ovisno o količini i vremenu zadržavanja vode, moglo bi doći do truljenja, a takva bi polja trebalo isušiti.

Za naše vruće ljeto idealne su posrtne kulture - heljda, proso, sirak i sudanska trava

Ako se nastavi nestabilno vrijeme, s periodima intenzivne suše praćene oborinama, ratarima će jedino preostati odustajanje od kukuruza i soje te se prebaciti na heljdu, proso, sirak i sudansku travu, koje su redom jari usjevi kratke vegetacije, a većina njih je pogodna za uzgoj u uvjetima našeg vrućeg i suhog ljeta. Zajedničko je svima njima da su sitnozrni, ne zahtijevaju preduboku pripremu tla, a u krajnjoj nuždi (podzemna voda preblizu površini, što onemogućuje dublju obradu tla), može ih se posijati rasipanjem po površini i naknadno pomiješati s tlom upotrebom lakih drljača. Problem je to što su one ili nepoznate ili zaboravljene, domaćeg sjemena gotovo da i nema. Problem bi mogla biti i prodaja, budući da se njima ne trguje na veliko.

Tlo nakon poplave treba tretirati i protiv korova, a u obzir bi trebalo uzeti zelenu gnojidbu ili sideraciju te zasijati bilo kakvu kulturnu biljku u cilju zaoravanja zelene mase (gorušica, rauola, grahorica, facelija, mungo, djetelinsko-travne smjese pa čak i sjemena ozime pšenice), jer, osim kontrole zakorovljenosti, tla na kojima je došlo do poplave treba dovesti nazad na razinu plodnosti što prije. Na žalost, situacija s trenutnom dostupnošću sjemena postrnih usjeva nije najsjajnija (najviše je tome kriv nedostatak potražnje).

I u Srbiji najveću štetu pretrpjela poljoprivreda

Prema podacima Kriznog stožera Privredne komore Srbije, najveću materijalnu štetu u katastrofalnim poplavama u Srbiji pretrpjela je poljoprivreda. U poplavama su najviše stradale ratarske kulture, kukuruz, soja i suncokret, rane vrste voća – jagode, maline, kupine, kao i sve vrste povrća. Stanje pšenice moguće je provjeriti tek kada se smiri vodena stihija. Dio prerađivačkih kapaciteta, kao i vodoprivredna infrastruktura, kanali i nasipi, pretrpjeli su veliku materijalnu štetu. Iako su poplave uništile veliki broj usjeva, opskrbu tržišta Srbije poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u idućem razdoblju bit će stabilno, ali se može očekivati ​​smanjenje izvoza.

Ponovno pogoršanje vremena

Slavonska polja su doslovno natopljena, a bujice su donijele nemjerljive štete. No, nije još gotovo. Kiša se očekuje na istoku Hrvatske već u subotu s očekivanim pogoršanjem vremena. Samo je 14. i 15. svibnja u nekim krajevima palo više od deset centimetara kiše što je izazvalo najgore poplave u regiji od 1894. godine. Ponegdje je moguća i tuča. Prekomjerna količina oborina i jak vjetar koji su doslovno opustošili istok Hrvatske, donose i novi val bolesti i na drugim kulturama pa je tako, čim to vremenski uvjeti dozvole, neophodno izvršiti zaštitu usjeva, ali i nasada. Jabukama prijete nove infekcije čađave pjegavosti lista i krastavosti, pošto je bolest već uveliko prisutna. Na svim vrstama koštičavog voća vidljiva je šupljikavost lista, višnje i trešnje su ugrožene od pjegavosti lista. Voćne vrste su ugrožene i od truleži plodova, monilije i sive truleži. Kako je vjetar danima otkidao lišće i grane, postoji vjerojatnost pojave bakteriozne plamenjače. Kada je riječ o ratarskim kulturama, krumpiru prijeti opasnost od epidemije plamenjače.

Foto: depositphotos.com