• Šećerna repa
  • 29.08.2012.

U EU ima i malih šećerana koje uspješno rade

Intervju s Ilijom Nedićem, predsjednikom Uprave Tvornice šećera Osijek

  • 582
  • 29
  • 0

Domaća industrija šećera, kao gotovo ni jedan drugi gospodarski sektor u Republici Hrvatskoj, nakon punopravnog članstva Republike Hrvatske u EU susrest će se s velikim promjenama.

O trenutnom stanju na tom tržištu u Hrvatskoj, EU-u, ali i svijetu razgovaramo s Ilijom Nedićem, predsjednikom Uprave Tvornice šećera Osijek.

Kako ocjenjujete stanje hrvatskog šećeranskog sektora, a kakvo je stanje u Europskoj uniji, čija članica postajemo za manje od godinu dana?
- Osim potpune liberalizacije domaćeg tržišta šećera, domaćim će šećeranama biti određena i ukupna količina šećera koje one mogu proizvoditi i stavljati na tržište. Da bi se domaća industrija šećera uspjela nositi s predstojećim izazovima, potrebno je neprestano raditi na podizanju efikasnosti i troškovne konkurentnosti naših tvornica. Sve su tri domaće tvornice šećera unatrag par godina intenzivno radile i još rade na podizanju efikasnosti tako da se nadamo da ćemo uspješno proći predstojeći proces prilagodbe novom okviru poslovanja. Svakako da će ukupni rezultat naše prilagodbe uvelike ovisiti i o budućem uređenju tržišta šećera u EU-u koje je unatrag par godina prošlo kroz proces velikih reformi, a što će se nastaviti i u godinama pred nama.

Kvote do 2020. godine

Koje nas promjene očekuju u tom dijelu, ima li nekih novosti oko kvota i sličnog?
Usprkos svim slabostima postojećeg sustava kvota u proizvodnji šećera u EU-u, smatramo da se njime osigurala dugoročna održivost i konkurentnost europske proizvodnje šećera promatrano u svjetskim razmjerima. Stoga vjerujemo da će, uz eventualne manje izmjene, postojeći sustav kvota u proizvodnji šećera u EU-u ostati na snazi do 2020. godine.

Hoće li i treba li uopće, kako se to prije uvijek naglašavalo, doći do povezivanja naših dviju šećerana?
U kojem će se organizacijskom i vlasničkom pravcu u budućnosti razvijati domaća industrija šećera, uistinu je teško danas predvidjeti. Europska iskustva u osnovi se oslanjaju na nekoliko velikih tvrtki koje upravljaju većinom proizvodnih kapaciteta - šećerana. Međutim, postoji i nemali broj tvornica šećera koje efikasno posluju kao samostalne tvrtke. Dakle, teško je davati bilo kakve prognoze s tim u svezi, a svakako da će sami tržišni odnosi i budući razvoj sektora šećera u EU-u vjerojatno odrediti i buduće odnose između domaćih šećerana.

Vezano s tim, prema pisanju srbijanskih medija u Srbiji je na prodaji više šećerana. S obzirom na to da Žito grupa ima i tvrtku i površine u Vojvodini, je li u planu kupovina neke od tih šećerana, odnosno širenje proizvodnje na to tržište?
Prema našim spoznajama tijekom 2011. godine, grčka je vlada raspisala natječaj za prodaju 82,33% vlasništva u tvrtci Hellenic Sugar Industry (EBZ) koja u svom vlasništvu ima pet šećerana u Grčkoj i dvije u Vojodini - Šajkaška u Žablju i Crvenka u Crvenki. S obzirom na to da se radi o velikoj grupaciji koja se prodaje u cjelini, svoj interes za kupnju do sada su iskazali najveći proizvođač šećera u Srbiji i neke od vodećih grupacija iz sektora šećera u EU-u.

Suradnja sa srbijanskim tvrtkama

Kako komentirate sve učestalije zahtjeve šećerana u Srbiji da Vlada Srbije zbog suše zabrani i izvoz repe u Hrvatsku?
Prije svega želimo istaknuti da Tvornica šećera Osijek ima dugogodišnju suradnju na proizvodnji šećerne repe s nekoliko respektabilnih tvrtki iz Srbije. Navedena je suradnja rezultat činjenice da u Vojvodini postoje iznimne prirodne predispozicije (dostatne površine kvalitetnog zemljišta, mogućnosti navodnjavanja, tradicija) za efikasnu proizvodnju šećerne repe te da se većina proizvodnih površina nalazi na vrlo maloj udaljenosti od naše Tvornice. Kao i prethodnih godina naša je šećerana u Vojvodini ugovorila i uglavnom isfinancirala proizvodnju šećerne repe na oko 3.000 ha, a sve hrvatske šećerane ukupno su ugovorile šećernu repu na oko 8.000 ha. To je oko 12% površina zasijanih šećernom repom u Vojvodini, s tim da su potrebe svih šećerana u Vojvodini na razini od oko 50.000 ha repe. Kako je ukupno u 2012. godini u Srbiji zasijano 61.000 ha repe, bilo je za očekivati da će biti dovoljno repe i za srbijanske šećerane (50.000 ha šećerne repe) i za izvoz u Hrvatsku (8.000 ha šećerne repe). S obzirom na ekstremno nepovoljne meteorološke uvjete prosječno očekivani prinosi šećerne repe manji su i za 40% i stoga šećerane u Srbiji nastoje ishoditi od svoje Vlade zabranu izvoza šećerne repe u Hrvatsku. Prema našim spoznajama to se ne bi trebalo dogoditi jer su poljoprivrednici, ali i struka u Srbiji protiv bilo kakvih zabrana i ograničavanja izvoza poljoprivrednih proizvoda pa i šećerne repe. Osim toga time bi se izravno prekršili međunarodni sporazumi i dugoročno nanijela velika šteta poljoprivrednicima u Vojvodini koji su zbog aktualne suše ionako u iznimno teškoj situaciji.

Autor: Zdenka RUPČIĆ


Povezana biljna vrsta

Šećerna repa

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Pročitaj više »

Tagovi

Šećerna repa Prerada Tvornica šećera Osijek Tržište Kvote

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi