Kako stručnjaci u Bayer CropScience rješavaju globalni problem otpornosti korova na herbicide?
Razvoj otpornosti korova na herbicide je globalni problem. Istraživači, izumitelji i farmeri diljem svijeta rade zajedno na rješenjima. Njihova strategija je razmjena znanja. Staklenici su po tom pitanju posebno mjesto za eksperimente. Lončanice s korovima u njima su poredane u redove i posložene po veličini i vrsti.
Za njih se brine Harry Strek, biološki stručnjak za kontrolu korova i njegova ekipa u Bayeru. Znanstvenici uspoređuju korove tretirane herbicidima sa onim netretiranim i ispituju njihovu genetiku u susjednim laboratorijima u njihovom centru u Frankfurtu. Cilj je otkriti zašto i kako se javlja otpornost na herbicide. Rezultati njihovog istraživanja mogli bi pomoći farmerima diljem svijeta.
Bayerovi stručnjaci iz Njemačke surađuju i s onima iz Australije. Profesor Stephen Powles usmjerava inicijativu i naširoko je poznat. On je problem prepoznao već puno prije, a u Australiji je taj problem prisutan već 30 godina.
U prošlosti se australska poljoprivreda sastojala od ekstenzivnih pašnjačkih područja s milijunima ovaca i manjih gospodarstava koja su se bavila uzgojem žitarica. Kako se proizvodnja žitarica povećavala, a stočarska proizvodnja se smanjivala, na poljima se proširio ljulj koji je prije toga posađen za ispašu stoke.
Farmeri su tretirali velike površine herbicidima, ali su ih koristili prečesto i na isti način. Tako su korovi u kratkom periodu razvili otpornost, a cilj je današnjih istraživača usporiti njihovu evoluciju. Australski tim Bayer CropScience-a u stalnoj je komunikaciji s frankfurtskim laboratorijem, a svom cilju su sve bliži upravo zbog stalne razmjene istraživačkih iskustava. Strek često posjećuje farmere kako bi podijelio s njima svoja iskustva. Održiva poljoprivreda podrazumijeva dobru kontrolu korova, što uključuje rotaciju kultura i primjenu različitih herbicida i nekemijskih metoda uklanjanja korova. Korištenje istih metoda uzrokuje otpornost.
Australski istraživači u Bayeru kažu kako koriste zdrave usjeve koji bi nadrasli korove, kao i rotaciju usjeva i praktičnu primjenu herbicida. Diverzitet je ključ za borbu protiv korova, a dobra poljoprivredna praksa je esencijalna za održavanje učinkovitosti postojećih herbicida, slažu se u institutu.
Domišljatost stručnjaka doprinosi konceptu korištenja diverziteta kako bi riješili problem otpornosti korova. Jedan od primjera je farmer i izumitelj Raymond Harrington. On je uspješno pristupio s potpuno novom idejom, strojnim uništavačem korova naziva Harrington Seed Destructor ili HSD. Taj stroj koji teži više od pet tona i visok je of 3.2 metra, koristi se tako da se priključi na kombajn te uništava sjeme korova tako da ga jednostavno smelje. "Ako uspijemo razbiti ciklus sjemena korova, uništiti ćeno i korove. Stvar je jednostavna, HSD se bori protiv korova u drugom dijelu njihovog ciklusa", kaže Raymond. Stroj je u komercijalnoj uporabi i trenutno je na američkom i kanadskom tržištu.
Još jedan australski doprinos međunarodnom pokretu za rješavanje od korova je i agronom Tim Scott. On sa svojim timom razvija planove vođenja farmi zajedno s uzgajivačima, uzimajući u obzir populacije korova u ograđenim pašnjacima te uporabu herbicida u prošlosti. Na temelju ovih analiza, pomaže farmerima u odluci o primjeni vrste herbicida. Proveo je mnogo testova otpornosti, a osim što sada ima ideju o tome zašto i kada pojedini korovi razvijaju otpornost, postigao je i veliki uspjeh. Prošla godina je obilježena manjom otpornosti ljulja na jednu komponentu herbicida, a to je trend koji bi, kako kaže, trebalo nastaviti.
Australska priča o uspjehu pokazuje da trud nije uzaludan. 246 različitih vrsta korova razvilo je otpornost na obične herbicide, što smanjuje prinose do 70%. Stručnjaci smatraju kako su istraživanja u ovom smjeru prava nužnost jer nemamo taj luksuz da povećamo površine na kojima uzgajamo pa iz tog razloga moramo povećati učinkovitost poljoprivrede. Stoga je potrebna bolja kontrola korova i držanje otpornosti pod kontrolom.
Tagovi
Autorica