Pretraga tekstova
Kako stručnjaci u Bayer CropScience rješavaju globalni problem otpornosti korova na herbicide?
Razvoj otpornosti korova na herbicide je globalni problem. Istraživači, izumitelji i farmeri diljem svijeta rade zajedno na rješenjima. Njihova strategija je razmjena znanja. Staklenici su po tom pitanju posebno mjesto za eksperimente. Lončanice s korovima u njima su poredane u redove i posložene po veličini i vrsti.
Za njih se brine Harry Strek, biološki stručnjak za kontrolu korova i njegova ekipa u Bayeru. Znanstvenici uspoređuju korove tretirane herbicidima sa onim netretiranim i ispituju njihovu genetiku u susjednim laboratorijima u njihovom centru u Frankfurtu. Cilj je otkriti zašto i kako se javlja otpornost na herbicide. Rezultati njihovog istraživanja mogli bi pomoći farmerima diljem svijeta.
Bayerovi stručnjaci iz Njemačke surađuju i s onima iz Australije. Profesor Stephen Powles usmjerava inicijativu i naširoko je poznat. On je problem prepoznao već puno prije, a u Australiji je taj problem prisutan već 30 godina.
U prošlosti se australska poljoprivreda sastojala od ekstenzivnih pašnjačkih područja s milijunima ovaca i manjih gospodarstava koja su se bavila uzgojem žitarica. Kako se proizvodnja žitarica povećavala, a stočarska proizvodnja se smanjivala, na poljima se proširio ljulj koji je prije toga posađen za ispašu stoke.
Farmeri su tretirali velike površine herbicidima, ali su ih koristili prečesto i na isti način. Tako su korovi u kratkom periodu razvili otpornost, a cilj je današnjih istraživača usporiti njihovu evoluciju. Australski tim Bayer CropScience-a u stalnoj je komunikaciji s frankfurtskim laboratorijem, a svom cilju su sve bliži upravo zbog stalne razmjene istraživačkih iskustava. Strek često posjećuje farmere kako bi podijelio s njima svoja iskustva. Održiva poljoprivreda podrazumijeva dobru kontrolu korova, što uključuje rotaciju kultura i primjenu različitih herbicida i nekemijskih metoda uklanjanja korova. Korištenje istih metoda uzrokuje otpornost.
Australski istraživači u Bayeru kažu kako koriste zdrave usjeve koji bi nadrasli korove, kao i rotaciju usjeva i praktičnu primjenu herbicida. Diverzitet je ključ za borbu protiv korova, a dobra poljoprivredna praksa je esencijalna za održavanje učinkovitosti postojećih herbicida, slažu se u institutu.
Domišljatost stručnjaka doprinosi konceptu korištenja diverziteta kako bi riješili problem otpornosti korova. Jedan od primjera je farmer i izumitelj Raymond Harrington. On je uspješno pristupio s potpuno novom idejom, strojnim uništavačem korova naziva Harrington Seed Destructor ili HSD. Taj stroj koji teži više od pet tona i visok je of 3.2 metra, koristi se tako da se priključi na kombajn te uništava sjeme korova tako da ga jednostavno smelje. "Ako uspijemo razbiti ciklus sjemena korova, uništiti ćeno i korove. Stvar je jednostavna, HSD se bori protiv korova u drugom dijelu njihovog ciklusa", kaže Raymond. Stroj je u komercijalnoj uporabi i trenutno je na američkom i kanadskom tržištu.
Još jedan australski doprinos međunarodnom pokretu za rješavanje od korova je i agronom Tim Scott. On sa svojim timom razvija planove vođenja farmi zajedno s uzgajivačima, uzimajući u obzir populacije korova u ograđenim pašnjacima te uporabu herbicida u prošlosti. Na temelju ovih analiza, pomaže farmerima u odluci o primjeni vrste herbicida. Proveo je mnogo testova otpornosti, a osim što sada ima ideju o tome zašto i kada pojedini korovi razvijaju otpornost, postigao je i veliki uspjeh. Prošla godina je obilježena manjom otpornosti ljulja na jednu komponentu herbicida, a to je trend koji bi, kako kaže, trebalo nastaviti.
Australska priča o uspjehu pokazuje da trud nije uzaludan. 246 različitih vrsta korova razvilo je otpornost na obične herbicide, što smanjuje prinose do 70%. Stručnjaci smatraju kako su istraživanja u ovom smjeru prava nužnost jer nemamo taj luksuz da povećamo površine na kojima uzgajamo pa iz tog razloga moramo povećati učinkovitost poljoprivrede. Stoga je potrebna bolja kontrola korova i držanje otpornosti pod kontrolom.
Autorica
Ivana Nađ
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?