Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Matija Brlošić o žetvi, cijeni pšenice, stanju usjeva. Hoće li pola milijuna tona pšenice zadovoljiti izvozne i domaće potrebe? Vrijeme će vjerojatno ubrzati žetvu pa ćemo uskoro saznati.
Ako se i ove, kao i prošle godine iz Hrvatske izveze oko 100.000 tona žita, čelnik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić strahuje kako ga nećemo imati dovoljno niti za vlastite potrebe. Prvi puta bi se stoga mogli naći u situaciji, smatra on, da pšenicu moramo čak i uvoziti.
"Nemamo podataka koliko je pšenice do sada prodano, odnosno koliko će otići preko granica, ali prema nekim našim procjenama je to oko 100.000 tona. U tom slučaju nećemo je imati dovoljno niti za vlastite potrebe", upozorava Brlošić.
Pod pšenicom je zasijano oko 120.000 hektara s kojih se očekuje prinos između 500.000 i 600.000 tona što je, kaže, dovoljno za naše potrebe. "Cilj bi nam trebao biti milijun tona jer bi tada mogli 600.000 ostaviti sebi, a 400.000 izvesti i za to dobiti novac. Pšenica je dohodovna kultura s kojom bi još bolje mogli zaraditi, ako bismo ju preradili u brašno ili tjesteninu. Na taj način bismo povećali izvoz, ali i stanje u poljoprivredi u kojoj bi se mogla otvoriti i nova radna mjesta", napominje.
Kilogram pšenice, smatra, ne bi trebao biti ispod 1,30 kuna s obzirom na uvjete i troškove proizvodnje.
U trenutku kada je upitno, kaže predsjednik HPK, hoćemo li pšenice imati dovoljno za domaće potrebe, cijene bi trebale biti stimulirajuće. "Šuška se o različitim cijenama. S obzirom na uvjete kakve smo imali troškove proizvodnje, ona nikako ne bi trebala biti ispod 1,30 kuna po kilogramu. No, tržište trenutno govori drugačije", dodaje prvi čovjek HPK koja će pokušati pokrenuti raspravu o postavljanju cijena na hrvatskom tržištu poljoprivrednih proizvoda.
Njihov će prijedlog, dodao je, biti da one budu prema nama najbližoj burzi, onoj u susjednoj Mađarskoj. No, situacija u Hrvatskoj je sada obrnuta, smatra Brlošić, jer smo prošle godine imali najnižu cijenu od zemalja u okruženju, za što nije bilo pravoga razloga.
"Trenutno ne možemo biti zadovoljni s izgledom pšenice jer jesen nije bila pogodna za sjetvu. Imali smo previše vlage i nedovoljno novca, a onda vrijeme suša i većih kiša kada su čak neke površine i plivale. U takvim uvjetima očekujemo rezultate niže od prosjeka, ali se nadamo kako će kvalitetom biti bolja nego prošlogodišnja", kaže Brlošić napominjući kako bi se već ovih dana moglo krenuti u žetvu ječma - dok bi pšenica na red došla kroz 10 do 15 dana.
"S obzirom da najavljuju visoke temperature, iznad 35 stupnjeva, koje bi mogle ubrzati sazrijevanje pšenice, ali smanjiti prinose", zaključuje.
Foto: depositphotos.com, @Anatolpoiata
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica
Žito grupa objavila najnovije kotacije: Pogledajte trenutačne otkupne cijene pšenice, ječma i uljarica
Trinaestogodišnjak postigao rekordne prinose kukuruza - 25 tona po hektaru
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po hektaru
Žito grupa objavila najnovije kotacije: Pogledajte trenutačne otkupne cijene pšenice, ječma i uljarica
Žetvu pšenice najbolje započeti u kasno prijepodne: Ciljajte 13,5 % vlage
Prinosi obećavaju, ali proteini i niska cijena kvare sliku ovogodišnje žetve
Otkupne cijene žitarica ugrožavaju opstanak domaćih ratara
Suncokret u dobroj kondiciji: Pred njim je presudna faza koja određuje prinos
Zabrinutost zbog suše i toplinskih valova u Europi: Što mogu očekivati hrvatski ratari?
Damir Senjan
prije 5 dana
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
