• Korovi
  • 26.01.2015. 17:40

Teška bitka s korovima tek predstoji!

Poljoprivrednici će biti prisiljeni s korovima se obračunati uz pomoć herbicida, a oni dakako koštaju i njihova nabavka znatno će poskupiti samu sjetvu.

  • 552
  • 78
  • 0

Na oranicama uz rijeku Savu, poplavljenima u svibnju prošle godine, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, nakon što se povukla voda, zagospodarili su korovi, koji su prošloga ljeta predstavljali jedan od najvećih problema za tamošnje poljoprivrednike.

Osjak, mlječika, ovsik i posebice ambrozija postali su poljoprivrednicima noćna mora. Prije nego su i mogli pomisliti na sjetvu, prvo su se morali obračunati s korovima. Što se u konačnici napravilo, kako i na koji način?

Borba s korovima

Kada se u ljeto prošle godine pojavio problem s korovom kojim su zarasle njive, znalo se da se nešto treba učiniti ukoliko se želi i te poljoprivredne površine zasijati u nadolazećoj jesenskoj sjetvi.

Na njivama u Đurićima leži voda

Moralo se nešto hitno poduzeti kako bi njive na jesen bile zasijane te poljoprivrednici ne bi, nakon što su izgubili prethodno zasijane usjeve, ostali i bez jesenske sjetve, što znači i bez zarade u idućoj, odnosno ovoj godini. I rješenje se pronašlo u uništavanju korova mehaničkim putem, iako je bilo i onih koji su se zalagali za primjenu kemije ili kombinaciju mehaničko-kemijskog načina uništavanja korova.

Za posao su angažirani strojevi Hrvatskih šuma kojih je međutim bio nedovoljan broj. "Kapaciteti ovih strojeva su tri hektara dnevno. To znači da oni mogu maksimalno tridesetak hektara dnevno istarupirati", komentirao je prošloga ljeta Hrvoje Lucić, načelnik općine Gunja na čijem području je pod korovima bilo oko 1.800, od sveukupno oko 7.000 hektara oranica predviđenih za čišćenje od korova.

Nabavka herbicida poskupit će sjetvu

U posao su se uključili i sami poljoprivrednici koji su vlastitom mehanizacijom, koju su uspjeli spasiti ili posuditi, krčili korove. Problem je u njihovom slučaju bilo gorivo za čiju se nabavu moralo dobiti odobrenje ministarstva. Ali, kako bilo da bilo, posao je obavljen.

Izorane njive u okolici Gunje

"Korova više nema na oranicama na stradalom području. Izuzetak su površine sa kojih se voda još uvijek nije povukla ili su na njima nanosi pijeska ili blata, ali takvih je parcela sveukupno oko 200 hektara", kaže pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić dodajući kako su sve očišćene površine i preorane te su spremne za proljetnu sjetvu.

A kakva će ona biti, to još nitko ne može znati jer će s prvim toplijim vremenom, iz zemlje prvi pohrliti izdanci korova čije su sjemenke ljetos, tijekom malčiranja zakorovljenih poljoprivrednih površina, završile u toj istoj zemlji i sada samo čekaju da započnu s rastom. Kada se to dogodi, a dogodit će se, bez kemije odnosno herbicida koji ljetos nisu upotrebljivani u obračunu s korovima, neće ići. Poljoprivrednici će dakle biti prisiljeni s korovima se obračunati uz pomoć herbicida, a oni dakako koštaju i njihova nabavka znatno će poskupiti samu sjetvu.

Ograničavajući čimbenik u proizvodnji

"Bojimo se toga jer ne znamo što nas čeka na proljeće. Odnosno, znamo, a čekaju nas korovi i to nas zabrinjava. Otkud nam novac za sredstva za suzbijanje korova? I ovako smo upropašteni. Izgubli smo prošlu godinu i ostali bez prihoda, a sada će nam trebati dodatna sredstva kako bi se opet obračunavali s korovima", kaže rezignirano Gunjanac Matija Čekezović dodajući kako je dobro poznato da korovi umanjuju urod, otežavaju rast usjeva te poskupljuju troškove proizvodnje hrane.

Na nekim parcelama u županjskoj Posavini

kukuruzi neobrani

"Špricat ćemo ih, a što drugo. Očekujemo pomoć struke koja najbolje zna kada što od herbicida treba primijeniti. Samo tako ćemo uspjeti izvojevati i ovu pobjedu", kaže taj Gunjanac. I doista se najpametnije posavjetovati s stručnjacima koji najbolje znaju kako se nositi s problemom korova koji mogu biti značajan ograničavajući čimbenik u proizvodnji, posebice u početnim fazama rasta i razvoja biljki.

Naime, korovi rastu uporedo sa biljkama i na taj način zauzimaju prostor koji je potreban biljkama, crpe hranu, vodu i svjetlost. Uz to, korovi mogu zasjeniti i zagušiti usjeve, što se kasnije može odraziti na prinos i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda. Stoga se preporučuje da se nakon sjetve korovi suzbijaju primjenom zemljišnih herbicida koji se koriste poslije sjetve, ali prije nicanja usjeva. Koji herbicid i točno kada ga upotrijebiti, za savjet treba upitati stručnjake, dok se oni iskusniji poljoprivrednici mogu osloniti i na vlastito iskustvo i stečeno znanje.

37,6 milijuna kuna za pomoć poljoprivrednicima

Nešto lakše, u financijskom dijelu te priče, trebalo bi biti onima kojima su krajem prošle godine isplaćena sredstva temeljem Vladine odluke o dopuni Odluke o pomoći poljoprivrednim proizvođačima zahvaćenim poplavom, kojom se osigurala dodatna pomoć za provedbu naknadne sjetve za 2014. godinu poljoprivrednicima s poplavljenih područja Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačke županije. Za pokriće troškova uloženog rada i nabavu sredstava za zaštitu bilja, poljoprivrednicima je isplaćeno 28 milijuna kuna, odnosno 3.200 kuna po hektaru. Time je za pomoć poljoprivrednicima s područja zahvaćenim svibanjskom poplavom, zajedno s oko 10 milijuna kuna za provedbu naknadne sjetve isplaćenih u listopadu, u 2014. godini sveukupno isplaćeno 37,6 milijuna kuna.

Koliko je takvih sretnika u stradalim selima, ljudi ne vole govoriti. Samu odmahnu i kažu kako je to bolje ne znati nego znati jer se u čas stvori zla krv, krene se s prozivkama i zamjerkama tko je koliko dobio i eto svađe od koje nitko neće imati koristi.

"Bolje je kada šutimo jer puno toga promijeniti nećemo. Država će, kao i inače, napraviti po svome, pa kome se svidi, svidi", kažu mještani Račinovaca koji se, kako ističu, proljetne sjetve ne pribojavaju. Jedva ju čekaju jer su se zaželjeli vlastitih oranica i rada na zemlji. A, s korovima će kažu, već nekako. Život ih ni u bolja vremena nije pretjerano mazio, pa će izdržati i ovo. Samo da s proljećem ne dođu i kiše. Jer za njih, stanovnici stradalih sela županjske Posavine, više ne vole čuti ni u pjesmama, a kamoli da ih ponovno zadese.

Tako je i u Općini Bilje, gdje je u odnosu na prijavljenu štetu, isplaćeno oko 5 % sredstava poljoprivrednicima. Nije ni čudo da većina njih štete i ne prijavljuje.


Tagovi

Korovi Poplava Županjska posavina Herbicidi Zemlja Parcele Voda Kiša Padaline Hrvatske šume Država Pomoć Jesenska sjetva Proljetna sjetva Strojevi Gunja Zaštita Hrvatske šume Mehanizacija Matija Čezeković Urod Kvaliteta proizvoda


Autor

Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.


Partner

Televizija Slavonije i Baranje d.o.o.

Istarska 2, 31000 Osijek, Hrvatska
tel: +385 (31) 203-000, fax: +385 (31) 203-111, e-mail: stv@stv.hr web: http://www.stv.hr